Foto: ICTY
HAŠKI optuženik Goran Hadžić zatražio je od Haaškog suda za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji (ICTY) da ga hitno privremeno pusti na slobodu kako bi se mogao podvrgnuti kemoterapiji jer ima dijagnosticiran rak koji se ne može kirurški ukloniti, objavili su u petak beogradski mediji pozivajući se na priopćenje ICTY-a.
Hadžić je, kako prenose mediji, od sudskog vijeća zatražio i prihvaćanje njegova prethodnog zahtjeva za privremeno puštanje na slobodu najmanje 12 ili više tjedana.
Goranu Hadžiću je, prema navodima medija, dijagnosticiran karcinom "koji ne može biti operiran", a bolest je u finalnoj fazi, što je naveo sucima u zahtjevu od prije dva dana.
Prema tvrdnjama srbijanskih medija, Hadžićeva obrana napominje da on tijekom šestomjesečne kemoterapije koju su mu propisali liječnici "neće biti u stanju mjesecima nazočiti suđenju" jer bi ti negativno utjecalo na njegovo zdravstveno stanje, a u svibnju bi trebao biti podvrgnut i pregledu MR-om.
Optužen za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja
Hadžić je, kao bivši predsjednik samoproglašene Republike Srpske Krajine, optužen za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja u Hrvatskoj od 1991. do 1995. godine, a poslije višegodišnjeg bijega i skrivanja uhićen je prije četiri godine, u lipnju 2011. na Fruškoj gori i izručen ICTY-u, gdje mu je suđenje započelo u listopadu 2012.
Zbog lošeg zdravstvenog stanja Gorana Hadžića prošle godine u prosincu haaški optuženik na privremenoj slobodi Vojislav Šešelj zatražio je državni organi Srbije "pokažu humanost i pomognu Hadžiću".
Šešelj je tada na tiskovnoj konferenciji ustvrdio kako ima "službenu potvrdu da su epileptični napadi kod Gorana Hadžića isprovocirani tumorom na mozgu" te da o tome želi obavijestiti javnost jer "Hadžić više nije sposoban ni za kakvo suđenje i u jako je lošem stanju". "U njegovu slučaju sve je neizvjesno i država bi trebala iskazati solidarnost i humanost", rekao je tada Šešelj.
Goran Hadžić bio je predsjednik samozvane vlade samoproglašene srpske autonomne oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, a od 26. veljače 1992. do prosinca 1993. predsjednik je takozvane Republike Srpske Krajine. Protiv njega je u srpnju 2004. podignuta optužnica haaškog suda zbog ratnih zločine, ubojstva, protjerivanja, zatočenja, mučenja i deportacije Hrvata kao i drugih nesrba. Optužen je, među ostalim, i za pokolj na Ovčari.