Hrvatima referendum važniji od krize, a Šimunić od autocesta!

Screenshot: YouTube

REDOVITO mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u prva tri radna dana ove godine, pokazuje blagi trend smanjenja izborne potpore dvije najveće hrvatske stranke te postupno povećanje potpore novim strankama i listama.

Unatoč tome i dalje je izražena bipolarizacija političke scene koju za sada nije ozbiljnije ugrozila niti stranka koja je uspjela preživjeti najopasnije prve dvije godine u životu političke stranke (Hrvatski laburisti), ali niti nove inicijative i stranke (Hrvatska zora, Orah, Nacionalni forum, lista Milana Bandića). Ovo su glavni nalazi ovomjesečnog ispitivanja političkih preferencija u našoj zemlji šesnaest mjeseci nakon parlamentarnih, ali i mjesec i pol prije lokalnih izbora.

SDP ispred HDZ-a, HNS ne prelazi izborni prag!

Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) SDP je na prvom mjestu, a ispred HDZ-a, Hrvatskih laburista i HNS-a. SDP početkom ove godine bilježi izbor od 23,9 posto (prema prošlomjesečnih 24,3%). Ovako niska potpora SDP-a zabilježena je u mjesečnim istraživanjima CRO Demoskop prije ravno sedam godina (siječanj 2007.), odnosno dok je ova stranka bila u "debeloj" opoziciji. Međutim, slabljenje izborne potpore glavnom konkurentu slaba je utjeha čelnicima HDZ-a čija stranka bilježi izbor od 20,8 posto (21,1% prije mjesec dana). Uz ove dvije stranke izborni prag na nacionalnoj razini prelaze Hrvatski laburisti s izborom od 6,9 posto (prema 7,7 posto iz prosinca), dok se HNS i ovaj mjesec kreće oko izbornog praga s 4,9% (prema prosinačkih 5,1%). HSS je peti s izborom od 2,9 posto (prema prošlomjesečnih 3,2%). Ovu petorku starijih stranaka slijede dvije nove stranke: Orah i Nacionalni forum. Dok je potpora Orahu u ovomjesečnom istraživanju blago porasla s prošlomjesečnih 2,2 posto na 2,5 posto, Nacionalni je forum zabilježio nešto vidljiviji porast izborne potpore (s 0,9% u prosincu na 2,4% u ovomjesečnom istraživanju). Slijede dvije liste s 2,3% izbora: HDSSB (porast s 1,9% na 2,3%) i Nezavisna lista Milana Bandića (s 1,4% na 2,3%). Dvije se pravaške stranke utrkuju s potporom od 2% (HSP 2,1%, HSP Ante Starčević 2%). Pet je stranaka s izborom između 1 i 1,5 posto (HSLS 1,4%; Hrast, HSU i IDS po 1,3%; Nezavisna lista Ivana Grubišića 1,1%). Sve su ostale stranke imale skupni izbor od 1,3 posto. Zabilježen je vrlo visok udio naših građana/ki koji ne znaju za koga bi glasali (19,5%). U odnosu na prošlomjesečno istraživanje tri su vodeće stranke zabilježile slabiji rezultat (SDP, HDZ i Hrvatski laburisti), dok su najveći porast zabilježile nove stranke (Nacionalni forum, Nezavisna lista Milana Bandića te HSU).

Rast potpore aktualne koalicije

 
U šest dosadašnjih mjesečnih istraživanja u kojima je utvrđivana i preferencija koalicija, aktualna vladajuća koalicija lijevog centra (SDP-HNS-IDS-HSU) bilježi prednost u odnosu na koaliciju desnog centra koju okuplja HDZ (HDZ-HSS-HSP AS-BUZ-HDS-ZDS). U prvom istraživanju iz kolovoza ta je prednost iznosila 6,5 postotnih poena (32,9% koalicije lijevog centra prema 26,4% koalicije desnog centra), da bi se u naredna tri mjeseca ta prednost lagano topila (u rujnu 6,1; u listopadu 5,7; a u studenom 3,6 postotnih poena). Prosinac je označio okretanje ovog trenda kad je prednost lijeve koalicije povećana na 5,3 postotnih poena (28,9% prema 23,6%), da bi se početkom ovog mjeseca ponovo blago spustila na 4,8 postotnih poena (29,1% prema 24,2%). Tako se nastavlja mrtva utrka dva bloka koja će, kako sada stvari stoje, imati prvu ozbiljniju provjeru već u svibnju ove godine u izborima za Europski parlament.  

Dominacija Josipovića

Predsjednik Josipović je posljednju godinu svog prvog mandata započeo kao najpozitivniji hrvatski političar s izborom od 38,8% (prošli mjesec 37,7%) čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara, a koja traje od početka njegova prvog mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici drži ministar financija Slavko Linić s izborom od 12,5% (u odnosu na prošlomjesečnih 11%). Sada je Dragutin Lesar treći izbor građana s 3,8% (prema 4,5% iz prosinca). Premijer Milanović je ovaj mjesec četvrti s izborom od 3,7% (u prosincu 3,3%), dok je njegov glavni politički rival Tomislav Karamarko s 1,8% izbora na osmom mjestu. Među deset najpozitivnijih hrvatskih političara još su Milan Bandić (s 3,5% na petom mjestu), Mirela Holy (3%), Ruža Tomašić (s 2,3% na sedmom mjestu), Jadranka Kosor (s 1,7% na devetom mjestu), te Vesna Pusić s 1,5% na desetom mjestu.

Karamarko najnegativniji

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara dvanaesti mjesec zaredom drži Tomislav Karamarko s ovomjesečnih 31,2 posto izbora (prema 32,9% iz prosinca). Zoran Milanović je na drugom mjestu s 25,1 posto izbora za najnegativnijeg hrvatskog političara (prema prošlomjesečnih 24,9%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije političke osobe (sada 13,3%). Slavko Linić s izborom od 6,4 posto drži četvrto mjesto (prema prošlomjesečnih 5,7%). Suđenja bivšem premijeru Sanaderu za različite afere i dalje ga drži visoko na ljestvici najnegativnijih hrvatskih političara (3,7%). S druge strane, Čačićevi zatvorski dani i često iskazane političke pretenzije, drže visoko na ljestvici i nekadašnjeg prvog potpredsjednika Vlade i bivšeg čelnika HNS-a (1,9%). Među prvih deset najnegativnijih domaćih političara još su Željko Jovanović (3%), Nadan Vidošević (2,9%), Ivo Josipović (0,9%) i Mirando Mrsić (0,4%).

Redoslijed na vrhu prethodnih dviju ljestvica (pozitivni i negativni doživljaj hrvatskih političara) potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki odabrani političar pozitivan ili negativan). Na ovoj ljestvici pojedinačnih percepcija najbolji doživljaj ima predsjednik Josipović s netto pozitivnim doživljajem od 63,4 postotnih poena (netto doživljaj predstavlja razliku pozitivnog i negativnog doživljaja). Predsjednik Josipović je pozitivan za 78,1% građana/ki (prema 76,7% iz prosinca), dok je negativan za 14,7% (prije mjesec dana 17,1%). Zoran Milanović je pozitivan za 36,3% ispitanika/ca (u prosincu 36,7%), a negativan za 54,7% (u prosincu 56,3%). Prvi je ministar u ukupnom doživljaju netto negativan 18,5 postotnih poena. Tomislav Karamarko pozitivan je za 18% građana/ki (16,4% u prosincu), dok je za njih 72,8% negativan (u prosincu 75%). Predsjednik HDZ-a je u ukupnom doživljaju netto negativan s 54,8 postotnih poena. Predsjednica HNS-a i prva potpredsjednica Vlade RH Vesna Pusić je pozitivna za 51,8 posto građana/ki, a negativna za 36,9 posto. Gospođa Pusić bilježi netto pozitivan doživljaj od 14,8 postotnih poena. Dragutin Lesar pozitivan je za 51,2% građana/ki, dok je za njih 37,6% negativan. Predsjednik Laburista je u ukupnom doživljaju netto pozitivan 13,6 postotnih poena. Među ostalim stranačkim prvacima i istaknutijim političarima u zemlji najbolji doživljaj zabilježen je za Josipa Leku (netto pozitivan 39 postotnih poena), Branko Hrg (1,5), dok Ruža Tomašić bilježi negativni netto doživljaj od 7,8 postotnih poena. 

Referendum najvažniji događaj 

U posljednjem istraživanju provođenje referenduma najvažniji je događaj proteklih mjesec dana za 19,5 posto hrvatskih građana. Slijedi već dugogodišnja tema – gospodarska kriza - s izborom od svega 15,7%. Još je samo jedan događaj zabilježio nešto češći izbor za događaj mjeseca – rasprave i najave kao i uhićenje Josipa Perkovića s 14,9%. Slijede četiri događaja s izborom između 3 i 7 posto: prikupljanje i predaja potpisa za "referendum o ćirilici" (6,7%), FIFA-ina kazna za Šimunića ( 4,0%), rasprave o davanju autocesta u koncesiju (3,4%), rasprave i zastoj u procesu promjene Ustava (3,1%). Svi su ostali događaji zabilježili izbor rjeđe od 3 posto.

Vlada RH u svom dvadeset i četvrtom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 34,6 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 34,4%), dok vladinu politiku ne podržava 52,5 posto građana (prema 52,7% iz prosinca) uz 12,9 posto neodlučnih. Za svoj je rad Vlada RH dobila dvojku (2,21). Predsjednik republike je ocijenjen s čvrstom četvorkom (3,68), dok je najslabiju ocjenu rada dobio Hrvatski sabor (2,18).