Odluka je pala. Hrvatska se dijeli na dvije regije. Jadranska će obuhvaćati kompletan jug Hrvatske - od Istre do Dubrovnika s oko 1,4 milijuna stanovnika, a Kontinentalna gotovo 3 milijuna stanovnika koji žive u preostalim županijama, od Karlovačke do Vukovarsko-Srijemske.
250 do 300 eura po glavi stanovnika
"Osigurat ćemo da teritorijalni ustroj Hrvatske omogući optimalno korištenje sredstava iz strukturnih fondova, da sve institucije u ovoj državi, svi pojedinci i svi oni koji mogu, koriste EU fondove već u prvoj godini punopravnog članstva", kaže ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić, Hrvatska će moći povući od 250 do 300 eura po glavi stanovnika.
"To zapravo odgovara, u našem slučaju, onih 1,1 milijardi eura kojih ćemu u prvoj punoj godini članstva imati na raspolaganju. Svake iduće godine, sve tamo do 2020. taj će se iznos povećavati", rekao je Grčić.
Novom će podjelom europski prosjek BDP-a juga iznositi 62, a kontinentalne Hrvatske 64 posto. Već od prve godine punopravnog članstva, dakle 2014. pa sve do do 2020. u europskom proračunu imamo 13,7 miljardi eura, što je jedan proračun Hrvatske, kaže ino ministrica Vesna Pusić.
"Ako imamo pameti i sposobnosti, to ćemo sve iskoristiti", izjavila je Pusić.
U konkurenciji za EU fondove su apsolutno svi djelovi Hrvatske, pa i oni najslabije razvijeni. Inače, tiha diplomacija ovu je podjelu, kaže ministrica Pusić, dugo dogovarala. Iako je bilo nekoliko prijedloga kako podijeliti zemlju ovaj je bio najoptimalniji, a trenutna podjela na Sjeverozapadnu, Panonsku i Jadrnsku regiju nije bila održiva.
"Po staroj podjeli otprilike jedna trećina Hrvatske, to je sjeverozapad i Zagreb, ne bi mogli uopće koristiti fondove po najpovoljnijim okolnostima", pojasnila je Pusić.
Osim toga, po svim procjenama regija u kojoj se nalazio Zagreb brzo bi mogla preći 75 posto europskog prosijeka BDP-a pa bi i potencijalna lokacija novca za tu regiju radikalno pala, dodaje Grčić.
"Zato što je Grad Zagreb iznadprosječno razvijen i dosegao je negdje oko 110% prosjeka Europske unije i on je za sobom vukao ove bitno manje razvijene županije", rekao je Grčić.
"Ovako svi imaju jednake šanse samo trebaju dobro pripremiti projekte", poručio je Grčić Slavoncima koji strahuju da će razvijeni gradovi povući više novca od ostalih.
"Niti jedan prostor Hrvatske, pa ni Slavonija, nije s ovakvom podijelom stavljen u lošu poziciju. Ono što bi eventualno bila mana za Slavoniju bio bi njihov slab kapacitet da na vrijeme pripreme projekte", zaključuje Grčić.
Galić: Slavonija gubi podjelom Hrvatske na dvije regije
Hrvatska zajednica županija nezadovoljna je što je o novoj podjeli Hrvatske na dvije regije doznala iz medija. Predsjednik Zajednice, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić u razgovoru za Media servis naglasio je da se slaže da treba pronaći model za bolje povlačenje novca iz EU fondova, ali misli da bi bolje rješenje bile četiri regije.
"Smatram da je uključivanje ovih razvijenih dijelova sa Slavonijom to napravljeno na štetu Slavonije, a u korist tih razvijenih. Mislim da bi se takvom podjelom razlika između razvoja pojedinih područja bila još veća", rekao je Galić.
Podsjećamo, podjeli Hrvatske na dvije regije protivi se i HDSSB, čiji lideri smatraju da je nedopustivo da Zagreb i Slavonija budu u istom košu. Tvrde da će u ovakvoj regionalizaciji Slavonija biti najviše zakinuta, odnosno da ujednačeni razvoj Slavonije u istoj regiji sa Zagrebom nije moguć.
Lovrinčević: Problem je u tome što je Kontinentalna Hrvatska prevelika regija
"Dobro je da cijeli teritorij može aplicirati za sredstva iz EU fondova, ali sve ostalo je loše", kaže Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta koji je izrađivao studiju o mogućim modelima statističkih podjela.
"Problem je u tome što je Kontinentalna Hrvatska prevelika regija. Ona ima 3 milijuna ljudi i to je gornji limit za regiju. Zemlje veličine Hrvatske imaju regije veličine 1,3-1,4 milijuna stanovnika", pojašnjava Lovrinčević.
Regija je prerazličita i nema homogenosti. Ona obuhvaća najrazvijenije kao što je Zagreb i nazaostalije kao što su neki dijelovi Vukovarske županije.
"Smisao regionalne politike je da ona dovodi do bržeg rasta slabije razvijenih regija. Kad spojite te dvije jedinice u neku zajedničku regiju, onda se gubi cijeli smisao regionalne politile. U toj regiji se ne može voditi regionalna politika jer vi ne možete osmisliti zajednički projekt, recimo, za Baranju i Bosiljevo. Baranja i Bosiljevo imaju samo jednu zajedničku točku - da počinju na slovo 'b' i ništa više", kaže Lovrinčević.
Na slovo B počinje i prezime jednog od najglasnijih protivnika nove podjele. Osječki gradonačelnik, HDSSB-ov Krešimir Bubalo.
"Treba ujednačiti i doći do zajedničkih rješenja i zajedničkih projekata za ovih 14 županija. Ako netko misli da je to moguće, taj nije normalan. Smatram da ovih 14 županija ne mogu imati ni zajedničku strategiju ni zajedničke planove ni zajedničke ciljeve. Ova podjela Hrvatske usporit će razvoj Slavonije i Baranje", smatra Bubalo.
Slavonci su na nogama. Osim što muku muče sa sušom, strahuju da će ih nova podjela Hrvatske dodatno unazaditi. Očekuje se da će proraditi inat. Ne kontinentalni, nego pravi slavonski.
Ovo je podjela po autro-ugarskom modelu
Protiv modela podjele Hrvatske na dvije regije je i Hrvatski demokratski slobodarski savez Dalmacije (HDSSD), koji smatra kako je ovdje u pitanju regionalizacija po austro-ugarskom modelu. Njihovo priopćenje koje potpisuje predsjednik stranke Hrvoje Tomasović prenosimo u cijelosti.
Da je Kukuriku vlada lažljiva i dezorijentirana u vremenu i prostoru sada je već valjda jasno i njihovim članovima, glasačima i zagovaračima. Ako im mi ostali nismo vjerovali, vjerojatno njihovi glasači jesu koji su sada ostali izvarani.
Citiramo iz Plana 21 točku 3. Kukuriku koalicije koja se odnosi na regionalni razvoj Hrvatske i na korištenje fondova iz Eu : "U sklopu nove financijske perspektive Europske unije od 2014. godine zatražit ćemo dogovor s Europskom unijom o novom preustroju statističkih (razvojnih) regija u Hrvatskoj sa sadašnje tri na novih pet, kako bismo u punoj mjeri osigurali uvjete za ravnomjeran i brz regionalni razvoj na temelju korištenja fondova Europske unije. Po uzoru na iskustva mnogih drugih zemalja članica Europske unije, decentralizirat ćemo upravljanje regionalnim operativnim programima, tako da ćemo upravljanje operativnim programima za regionalnu konkurentnost dopustiti na NUTS 2 regionalnoj razini. U tom smislu već od 2012. intenzivno treba jačati kapacitete regionalnih razina vlasti, kako bi bile spremne za preuzimanje upravljanja operativnim programima za regionalni razvoj. se zalaže za novi regionalni ustroj Republike Hrvatske." Naravno da se ne radi o navodno "ozbiljnoj" političkoj grupaciji sa "ozbiljnim" 21 planom za spas Hrvatske bilo bi smiješno, a ovako je zaprepašćujuće do koje mjere oni sami sebe svode na cirkusante lakrdijaše koji se poigravaju Hrvatskom državom.
Apsolutno je neprihvatljiva za HDSSD-u podjela Hrvatske države po AUSTRO-UGARSKOM modelu, Madžarima kontinentalna Hrvatska (nekad Hrvatska i Slavonija), a Austriji Jadranska Hrvatska (nekada Austrijsko primorje i Dalmacija). Takvo pogodovanje nekim navodno samo kukuriku razumljivim nevidljivim silama iz EU nije jasno niti njihovim članovima, a kamoli Hrvatskim građanima koji žele dobro svojoj zemlji.
Kao politička stranka regionalne orijentacije, HDSSD prihvaća samo prijedloge novog regionalnog ustroja prema kojemu bi se Hrvatska sastojala iz pet regija: Dalmacija (Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija s oko 857.000 stanovnika), Slavonija i Baranja (Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska, Požeško-slavonska i Virovitičko-podravska županija s oko 806.000 stanovnika), Sjeverozapadna Hrvatska (Međimurska, Varaždinska, Krapinsko-zagorska, Zagrebačka, Koprivničko-križevačka i Bjelovarsko-bilogorska županija s oko 976.000 stanovnika), Jugozapadna Hrvatska (Istra, Primorsko-goranska, Karlovačka, Ličko-senjska i Sisačko-moslavačka županija s oko 857.000 stanovnika) i Grad Zagreb ( s oko 792.000 stanovnika) jer regija je zemljišna površina definirana posebnim karakteristikama koje tu regiju čine jedinstvenom i drugačijom od drugih područja (npr. upravno-administrativne; statističke; planske-razvojne; kulturne-povijesne …).
Ovakva podjela na dvije regije ne ide u prilog decentralizacije nego nove centralizacije gdje bi Zagreb i Istra kao najrazvijeniji dijelovi tih novih Austro-Ugarskih regija ponovno bili u prednosti ispred nerazvijenih regija Dalmacije i Slavonije! Ne treba nam nova Austro-Ugarska! Treba nam moderna Hrvatska država logično regionalno ustrojena u 5 regija!