Foto: Arhiva
MINISTARSTVO rada i mirovinskog sustava nedavno je pokrenulo javnu raspravu i provodi savjetovanje o Nacrtu prijedloga iskaza o procjeni učinaka prijedloga Zakona o radu. U dokumentu predlagač iznosi 17 ciljeva koje želi ugraditi u Zakon o radu.
Hrvatski laburisti - Stranka rada imaju značajne primjedbe na šest ciljanih područja,stoji u njihovom priopćenju. Laburisti navode tri točke koje su im potpuno neprihvatljive:
1. Uvođenju posebne vrste otkaza ugovora o radu ako radnik ne pristane na manju plaću.
2. Produžavanju vremena za ustupanje radnika preko agencije za privremeno zapošljavanje i umanjenje plaće radnicima kad nisu ustupljeni.
3. U slučaju nezakonitog otkaza smanjenju novčane štete radniku ako mu nije prihvatljiv nastavak rada kod poslodavca.
"Prema važećem ZOR-u, ako plaće nisu uređene Kolektivnim ugovorom, poslodavac ih mora urediti Pravilnikom o radu. U većini slučajeva u realnom sektoru to je bila jednostrana odluka poslodavaca, dok u većini zemljama EU u kojoj je i Hrvatska od 1.srpnja, visinu plaće uređuju kolektivni ugovori, o kojem pregovaraju sindikati i poslodavci.“ stoji u priopćenu Laburista.
Nadalje navode da u „ zemljama EU ne postoje Pravilnici o radu, a primjenom tog pravila i kod nas aktualna vlast želi pogodovati poslodavcima jer oni ne bi mogli više jednostranom odlukom mijenjati i umanjivati plaće budući da će biti regulirane samo dvostranim aktom (kolektivnim ugovorom ili Ugovorom o radu). No, predložena izmjena Zakona omogućava poslodavcima ucjenjivanje radnika otkazom ako ne prihvate manju plaću. Usvoji li Hrvatski sabor takve izmjene, posljedica će biti daljnji pad standarda radnika zbog rada za manju plaću, ali i manja izdvajanja za fondove i doprinose.“
Agencije za privremeno zapošljavanje najveći kršitelji zakona?
"Do sada su se najveća kršenja radničkih prava događala u radu preko agencija za privremeno zapošljavanje. Rijetki su slučajevi da radnik koji radi preko agencije ima veću plaću od minimalne. Iako je Zakonom propisano da ustupljeni radnik ima pravo na plaću u iznosu kao i radnici koji rade kod korisnika, u praksi se događa da ustupljeni radnici rade potpuno druge poslove od onih reguliranih sporazumom, a kojih nema kod korisnika. Na taj način im se isplaćuje manja plaća, a česti slučajevi su da rade više sati nego što im je plaćeno. Takav rad do sada je bio moguć do godinu dana, a predlaže se izmjena produljenja tog roka. U vremenu kada radnici nisu radili ostvarivali su pravo na naknadu, a sada se predlaže da im se umanji plaća za vrijeme dok ne rade čime će biti dovedeni u još nepovoljniji položaj.“ pojašnjavaju Laburisti
Stimuliranje nezakonitih otkaza
"U slučaju nezakonitog otkaza poslodavca prema radniku koja je utvrđena u sudskom postupku predviđa se smanjenje iznosa štete koju može dosuditi sud sa 18 na 6 plaća ako radniku nije više prihvatljiv nastavak rada kod tog poslodavca. Takvom odredbom omogućuje se i pogoduje poslodavcima da radnicima daju nezakonite otkaze. Poznato je da se nakon vođenja sudskog spora, posebno u realnom sektoru, radnik teško odlučuje vratiti tom poslodavcu, realno pretpostavljajući da bi mogao biti izložen maltretiranju. Bilo bi logično da se isplatom štete kažnjava poslodavac zbog nezakonitog otkaza, no, ovim ga se izmjenama stimulira na nezakonite otkaze jer neće imati financijsku štetu, a radnici će biti izloženi šikaniranju i maltretiranju od strane poslodavca.“ zaključuje se u priopćenju.