Foto: Facebook
Prpić je odluku o preseljenju posla iz Hrvatske donio nakon drugostupanjske presude po prijavi porezne inspekcije, a kojom je potvrđena ranija.
"Prvostupanjska za koju mi je sam inspektor rekao da ju je napisao samo zato da se ne vrati u ured bez da je došao s bilo čim. To je u stvari bilo ono što mi je prelilo čašu."
Prijava prema Poreznoj upravi odnosila se na neispravne račune. Prpić tvrdi da im je neosnovano blokirano 60-ak tisuća kuna u visini PDV-a tih računa koji su, ističe, propisno izdavani od 2009. do 2011. godine.
"Kako se zakon mijenjao baš u tom razdoblju, jedno je vrijeme trebao biti JMBG, a jedno vrijeme OIB. Oni su se nakon toga ispravili i rekli kako nije bilo imena vlasnika, međutim po Zakonu o PDV-u stoji da je potrebno imati naziv tvrtke, a ne ime i prezime vlasnika. Naziv tvrtke, odnosno obrta je stajao."
"Poduzetnici se boje tražiti svoj novac"
Nakon što je na društvenoj mreži javno zahvalio ministru Liniću na 'otvaranju očiju', uslijedilo je priopćenje Porezne uprave.
"Nadzorom i provjerom računa kod navedenog poreznog obveznika utvrđeno je da računi ne sadrže sve elemente propisane člankom 15, stavkom 3 Zakona o PDV-u; ime i osobni identifikacijski broj poduzetnika koji je obavio uslugu te je na istima bio iskazan matični broj obrta umjesto obveznog osobnog identifikacijskog broja", priopćili su iz Porezne uprave.
Prpić, koji već priprema akvizicije u Velikoj Britaniji i Njemačkoj, upozorava da njegov slučaj nije izoliran i da se deseci tisuća malih poduzetnika boji javno progovoriti i tražiti povrat PDV-a.
"Zašto država ne traži svaki mjesec 'oprostite, možete li nam platiti porez na račun'? Ako ima viška novca, zašto ne vrate to nazad ljudima čiji je novac? Zašto čovjek mora doći i pitati za svoj novac i onda se bojati pitati za svoj novac zato što zna da će mu netko poslati inspekciju koja će mu nabiti nekakvu kaznu koja će biti veća od iznosa PDV-a? To je bullying, to nije razumno poslovanje."
Prpić je osim preseljenja poslova odlučio i da će svakom investitoru sugerirati da ne ulaže u Hrvatsku. U kojoj je sve više sumnjičavih u dvostruka mjerila spram 'malih i velikih igrača' u predstečajnim nagodbama koje zagovara ministar Linić. Lavinu je pokrenuo i sudac Mislav Kolakušić propitujući otpise dugova i u intervjuu za Media servis.
"Najnegativnije, zašto bi itko u Republici Hrvatskoj platio svoj dug kada može pokrenuti postupak predstečajne nagodbe i otpisati većinu duga svojim vjerovnicima", pita se Kolakušić.
Sindikat PPDIV slično je pitanje povukao prije neki dan kada je Ministarstvo financija odbilo predstečajnu nagodbu za rovinjsku Mirnu. I tako izvozu okrenutu firmu s 254 zaposlena i 400 kooperanata gurnulo u stečaj.
"Što oni umišljaju tko su oni? Što oni misle kako i na koji način proizvodnju u Hrvatskoj održati. Kako? Svaki dan sve više i to njihovom zaslugom glasuju protiv predstečajne nagodbe.", rekao je Šimo Orešković iz PPDIV-a.
Za to vrijeme društvene mreže vrve iskustvima onih koji su poslovnu perspektivu našli u inozemstvu, hvaleći primjerice Veliku Britaniju koja ne gnjavi birokratskim sitnicama i bezbrojnim, suvišnim nametima, jer državi je jedino bitno da radite, zaradite i platite porez, umjesto da ste na Zavodu za nezaposlene.