Foto: Ilustracija, HZZ, Index
KRAJEM studenog 2013. godine u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bilo je registrirano 356.864 nezaposlene osobe. U usporedbi s listopadom 2013. broj nezaposlenih povećao se za 3,6 posto ili 12.420 osoba, a u odnosu na studeni 2012. godine broj nezaposlenih veći je za 2,8 posto ili 9.817 osoba, stoji u mjesečnom izvješću za studeni Hrvatskog zavoda za zapošljavanje HZZ.
U ukupnom broju nezaposlenih, žene čine 53,3 posto (190.184 osobe), a muškarci 46,7 posto (166.680 osoba). U usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, udio nezaposlenih žena je smanjen, a muškaraca povećan za 0,1 postotni bod.
S obzirom na dobnu strukturu, osobe od 15 do 24 godine čine 20,1 posto nezaposlenih, od 25 do 34 godine 24,8 posto, od 35 do 44 godine 19,4 posto, od 45 do 54 godine 20,9 posto te iznad 55 godina 14,9 posto.
Osobe srednjoškolske razine obrazovanja čine većinu u strukturi nezaposlenih - 62,7 posto. Osobe niže razine obrazovanja čine 25,4 posto, a osobe više i visoke obrazovne razine 11,9 posto od ukupnoga broja nezaposlenih.
Više od 25 tisuća ljudi na burzi u studenom završilo jer su dobili otkaz
Tijekom studenog 2013. u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je ukupno 34.770 osoba (1,2 posto manje nego u studenom 2012. godine), i to: 25.180 osoba izravno iz radnoga odnosa (72,4 posto), 535 osoba iz drugih poslovnih aktivnosti (1,5 posto), 2.033 osobe iz redovitoga školovanja (5,8 posto) te 7.022 osobe iz neaktivnosti (17,9 posto).
Ukupno je tijekom studenog 2013. iz evidencije nezaposlenih izašlo 22.350 osoba. Od toga je zaposleno 12.145 osoba (1,8 posto manje nego u studenom 2012. godine), i to: 10.835 osoba (89,2 posto) na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 1.310 osoba (10,8 posto) na temelju drugih poslovnih aktivnosti (stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa, registriranje trgovačkoga društva ili obrta, ugovor o djelu, zapošljavanje prema posebnim propisima, itd.).
I u studenom više od 10 tisuća "izbrisanih"
Istodobno je u studenom 2013. godine 10.205 osoba izašlo iz evidencije nezaposlenih zbog ostalih razloga sukladno Zakonu, npr. neredovitoga javljanja, nepridržavanja zakonskih odredbi, umirovljenja, uključenja u redovito školovanje i dr., navodi se u izvješću HZZ-a.
Podsjetimo, na mjesečnoj bazi iz evidencije "nestane" prosječno 10.000 ljudi! Samo ove godine je više od 100.000 ljudi na taj način izbrisano s burze:
- u siječnju 2013. godine 9.355 osoba
- u veljači 2013. godine 8.349 osoba
- u ožujku 2013. godine 7.057 osoba
- u travnju 2013. godine 8.767 osoba
- u svibnju 2013. godine 9.575 osoba
- u lipnju 2013. godine 8.738 osoba
- u srpnju 2013. godine 10.781 osoba
- u kolovozu 2013. godine 10.881 osoba
- u rujnu 2013. godine 10.895 osoba
- u listopadu 2013. godine 11.157 osoba
- u studenom 2013. godine 10.205 osoba
Najviše nezaposlenih u Splitsko-dalmatinskoj županiji
Najveći apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (48.891 ili 13,7 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Gradu Zagrebu (46.829 ili 13,1 posto) i Osječko-baranjskoj županiji (37.825 ili 10,6 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (3.627 ili 1,0 posto).
U studenom 2013. godine 69.137 osoba ili 19,4 posto od ukupnoga broja nezaposlenih koristilo je novčanu naknadu. Broj korisnika novčane naknade smanjio se u usporedbi sa studenim 2012. godine za 13,7 posto (10.994 osobe).
Bit će i gore...
Bit će i gore. Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić ove je jeseni kazao kako je za očekivati daljnji rast nezaposlenosti: "Činjenica je da samo porast BDP-a iznad 2 posto barem dva tromjesečja može osigurati značajniji pad broja nezaposlenih. Obzirom da se to nije dogodilo, jasno da će onda broj nezaposlenih rasti".
Prije nešto manje od 12 godina Hrvatska je obarala rekorde u nezaposlenosti. Na Zavodu je krajem siječnja te 2002. godine bilo 411.415 nezaposlenih osoba. S obzirom da se prošle zime brojka nezaposlenosti opasno približavala granici od 400 tisuća, a ove se zime očekuju još poraznije brojke, taj crni rekord bi mogao biti i nadmašen.
Od dvije milijarde kuna iz proračuna pola milijarde potrošeno je na mjere aktivne politike zapošljavanja
Podsjetimo, dvije milijarde kuna otišlo je ove godine iz državnog proračuna Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Od tog iznosa je za naknade nezaposlenima registriranima na burzi namijenjeno 1,3 milijarde kuna, oko pola milijarde kuna potrošeno je na mjere aktivne politike zapošljavanja, a oko 122 milijuna kuna odlazi na plaće 1.309 zaposlenika HZZ-a.
Hrvatski zavod za zapošljavanje se sastoji od Središnjeg ureda HZZ-a, 22 područna ureda i 97 ispostava diljem Hrvatske. Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ima mjesečnu neto plaću od 12.726,36 kn (23.173,85 kn bruto), zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ima mjesečnu neto plaću od 12.103,89 kn (21.696,84 kn bruto), dok voditelji odjela imaju mjesečne plaće od 11.480,47 kuna neto (20.219,82 kn bruto). Prosječna mjesečna plaća u HZZ-u je 5.354,49 kn neto (7.458,73 kn bruto).
> 1.309 zaposlenih u HZZ-u plaćamo 122 milijuna kuna godišnje: Jesu li vam pomogli u traženju posla?