Foto:Patrik Maček/Pixsell
ZORAN MILANOVIĆ u Saboru je podnio izvještaj o radu Vlade. Premijerov govor prenosimo u cijelosti:
Hrvatska je u protekle dvadeset i dvije godine ostvarila sve svoje strateške političke ciljeve. Zemlja je obranjena i međunarodno priznata, slobodna, demokratska i sigurna, s najvišim standardima zaštite manjinskih prava.
Svi hrvatski građani, kao i hrvatski državljani izvan Hrvatske, dali su doprinos na tom teškom i relativno dugom putu: svatko u skladu sa svojim mogućnostima i svojim odlukama. Tisuće su dale najviše i najvrednije, a za tisuću sedamsto dvjema osobama, nestalima ili nasilno odvedenima, Hrvatska i dalje uporno traga.
Hrvatska je stabilna i ugledna članica NATO-saveza. Naše oružane snage, unatoč gospodarskoj krizi, iz dana u dan su sve sposobnije i suvremenije u svakom pogledu.
Hrvatska je predsjedavala Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija. Hrvatski vojnici časno i hrabro sudjeluju u UN-ovim i NATO-ovim misijama na nekim od najopasnijih mjesta na svijetu: naše misli su s njima.
Hrvatska je regionalni lider
Hrvatska je, također, i regionalni lider. Razvili smo dobrosusjedske odnose u regiji i učvrstili međunarodni položaj.
Prvoga srpnja ove godine naša zemlja postala je punopravna članica Europske unije. Naglašavam upravo tu punopravnost, jer pred našim je društvom – nadam se kratkotrajno – razdoblje osvješćivanja te činjenice. Hrvatska nikome ništa ne duguje za ulazak u Uniju. Mijenjali smo se nabolje i ispunili smo visoke kriterije koji su od nas zahtijevani. Nitko nam ništa nije poklonio, kao što nam nitko ništa nije poklonio ni u protekla dva desetljeća. Niti tražimo da nam netko nešto daruje. Tražimo, međutim, da nas se poštuje. Tražimo da se uvažavaju naša prava, naši napori i naši stavovi. Inzistiramo i inzistirat ćemo da se Hrvatsku doživljava ravnopravnim partnerom i sugovornikom, jer to je naša obaveza i naš posao.
Nakon ulaska u Uniju, naš jedini preostali strateški zadatak jest stvoriti uvjete za ugodniji, sadržajniji i sigurniji život svih naših građana, te za širenje područja ljudskih prava, individualnih sloboda i argumentiranog dijaloga. Hrvatska, zemlja radišnih, kompetentnih, kreativnih, otvorenih i ambicioznih ljudi, bit će dobro uređena i ekonomski prosperitetna zemlja. Zemlja čiju stabilnost sigurno neće moći uzdrmati nepovoljni financijski vjetrovi s drugih tržišta.
Nismo nerealni i ne fali nam samokritičnosti
Osnovna pretpostavka da bi se to ostvarilo jest da se i u Bruxellesu i na svim drugim utjecajnim adresama zalažemo za interese svojih građana i svoje zemlje. Budite sigurni da ćemo to i činiti, i budite sigurni da ćemo u tome biti uspješni!
Naravno, nismo nerealni i ne fali nam samokritičnosti. Naša gospodarska situacija i dalje je teška, ponajprije zahvaljujući neodgovornosti koja je u jednom razdoblju prošlog desetljeća bila najvažnije svojstvo hrvatske državne politike. Evo što je, u samo tri važna pokazatelja, bio ishod višegodišnje neodgovornosti bivših HDZ-ovih vlada.
Nelikvidnost koju smo zatekli krajem 2011. iznosila je 41 milijardu i 700 milijuna kuna. U rujnu 2012. nelikvidnost je dosegla čak 44 milijarde i 600 milijuna kuna. Nelikvidnost danas iznosi 35 milijardi i 500 milijuna kuna, te ima i daljnju tendenciju smanjivanja, jer smo, između ostalog, uveli institut predstečajne nagodbe, zakonski skratili rokove plaćanja, i omogućili poduzećima i građanima reprogramiranje poreznih dugova.
Dospjele a neizvršene obaveze države na kraju 2011. iznosile su više od dvije i pol milijarde kuna. Tokom protekle dvije godine ti su dugovi u cijelosti plaćeni ili su regulirani posebnim sporazumima. Ministarstvo financija uspostavilo je potpuno uredno ispunjavanje financijskih obaveza prema svim korisnicima državnog proračuna.
U prosincu 2011. zatekli smo 205 tisuća radnika kojima nisu isplaćivane plaće niti su im uplaćivani doprinosi. Danas ih je 70 tisuća, što je - bez obzira na znatno smanjenje - i dalje nedopustivo previše. Izmjenama Kaznenog zakona neisplata plaće i neuplaćivanje doprinosa postali su kazneno djelo za koje prijeti zatvorska kazna do tri godine.
No pogledajmo aktualno stanje. Za razliku od nekih drugih tema, kad je riječ o financijama i upravljanju državom, prošlost očito nikoga ne zanima.
Dakle, bruto domaći proizvod u drugom tromjesečju 2013. realno je manji za 0,7 posto u odnosu na isto tromjesečje 2012. godine. Prema podacima Hrvatske narodne banke, BDP je u drugom tromjesečju ove godine, u odnosu na prvo tromjesečje, porastao za 0,2 posto. Kad pogledamo svih 28 zemalja Unije, vidjet ćemo da je Hrvatska otprilike na sredini liste po ostvarenom BDP-u. Ohrabruje i blagi uspon Hrvatske na međunarodnoj listi konkurentnosti: porasli smo s 81. na 75. mjesto.
Nisu ohrabrujuće činjenice da će naš javni dug do kraja godine vjerojatno dosegnuti 190 milijardi kuna. Prošle godine javni dug je povećan za 21 i pol milijardu kuna, od čega se 9 milijardi i 200 milijuna kuna odnosilo na preuzete kreditne obaveze brodogradilišta.
Proračunski deficit u 2012. uspjeli smo smanjiti za više od 4 milijarde kuna, to jest za otprilike 30 posto, pa je iznosio nešto više od 11 milijardi kuna. Od toga je gotovo 9 milijardi otpadalo na kamate.
Planirali smo da proračunski deficit ove godine zadržimo na razini prošlogodišnjeg, pri čemu se 10 milijardi i 200 milijuna odnosi na servisiranje kreditnih obaveza koje su ugovorile prethodne vlade. Bit će teško, no borit ćemo se da budemo što bliže ostvarenju tog plana. Za usporedbu, 2011. godine deficit proračuna bio je 15 i pol milijardi kuna, a od toga je, pod navodnicima, svega sedam milijardi i 600 milijuna kuna otišlo na kamate. Pogledajte taj omjer danas.
Gotovo bih se usudio reći da smo uspjeli tekuće rashode uskladiti s prihodima, ali ne uspijevamo prihodima pokriti kreditne obaveze. To će biti jedan od prioritetnih poslova u budućem razdoblju. O tome ću više govoriti u nastavku.
U srpnju 2013., u usporedbi sa srpnjem 2012., industrijska proizvodnja, kalendarski prilagođena, ubilježila je pad od 4,1 posto. Pad industrijske proizvodnje u Uniji, na međugodišnjoj razini, iznosi 1,7 posto, dok je u eurozoni, koja obuhvaća 17 članica Unije, registriran pad od 2,1 posto.
Osim što smo privatizirali tri velika brodogradilišta, ministarstvo gospodarstva ulaže velike napore, velika sredstva i zakonske inicijative u poticanje prerađivačke industrije zato što je taj segment iznimno važan za oporavak industrijske proizvodnje i izvoza. Općenito, različiti oblici pomoći i poticaja industrijskoj proizvodnji, kao i privlačenje stranih investicija u industrijski sektor, područja su našeg najintenzivnijeg djelovanja.
U lipnju 2013. zabilježen je pad građevinske aktivnosti na godišnjoj razini od 2,2 posto. Pad građevinarstva u Uniji bio je 1,5 posto, a u eurozoni 3 posto.
U srpnju je porastao promet u trgovini na malo, u odnosu na srpanj 2012., za 4,8 posto nominalno, odnosno 1,7 posto realno. Od početka ove godine srpanj je treći mjesec zaredom da je zabilježen realni porast prometa u trgovini na malo u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
U razdoblju od siječnja do lipnja 2013. naš robni izvoz pao je za 4,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je uvoz porastao za 0,1 posto. Vanjskotrgovinski deficit u razdoblju od siječnja do lipnja 2013. veći je za 5,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
U kolovozu ove godine imali smo registriranih 313 tisuća 675 nezaposlenih, što je stopa od 18 posto. Na razini cijele Europske unije ta je stopa oko 11 posto. Stoga je pitanje zapošljavanja u srži svih Vladinih mjera i akcija.
Dame i gospodo, četiri su glavna pravca Vladinih aktivnosti u izlasku iz krize. Sva četiri su gotovo jednako važna, jer samo pozitivni rezultati na sva četiri pravca i na njihovim rukavcima mogu uroditi boljim standardom naših građana i uređenim državnim financijama. Prvi pravac je uvođenje reda, drugi je konsolidacija državnih financija, treći restrukturiranje i racionalizacija državnog i javnog sektora, i posljednji, četvrti, izrada, donošenje i provedba mjera za oporavak i novi rast gospodarstva.
Prvi pravac je – uvođenje reda i poštivanja zakona u svim područjima i svim djelatnostima.
Ministarstvo financija, sa svojim upravama i službama, prionulo je urednijoj naplati poreza i poreznih dugovanja. Kad smo formirali Vladu, zatekli smo 51 milijardu kuna poreznih dugovanja. Otprilike polovica te goleme svote odnosila se na dugove aktivnih poreznih obveznika, dok je druga polovica svrstana u teško naplative dugove. Različitim metodama – od javnog objavljivanja liste poreznih dužnika do mogućnosti reprogramiranja i obročne otplate poreznog duga – dosad je Porezna uprava od dužnika naplatila oko pola milijarde kuna. Odobreni zahtjevi za reprogramiranje poreznih dugova iznose oko tri milijarde kuna za tvrtke, te nešto manje od tri milijarde kuna za građane.
Pokrenut je projekt fiskalizacije, najprije za ugostiteljski i turistički sektor. U srpnju ove godine prikazani ugostiteljski promet bio je za 64,4 posto veći nego u srpnju prošle godine. U prvih šest mjeseci ove godine ugostitelji i trgovci ukupno su prijavili sedam milijardi kuna više nego u istom razdoblju lani.
Prije devet mjeseci stupio je na snagu Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. To je instrument koji omogućuje poduzetnicima financijsko restrukturiranje radi ponovne uspostave likvidnosti i solventnosti, te očuvanja radnih mjesta. Naravno, u dogovoru s vjerovnicima. Oko pet tisuća poslovnih subjekata do danas je uputilo zahtjeve za otvaranjem postupka predstečajne nagodbe. Njihovi ukupni dugovi iznose 48 i pol milijardi kuna, a zapošljavaju gotovo 42 tisuće radnika.
Dosad je pozitivno riješeno 820 zahtjeva koji su bili teški 14 milijardi i 400 milijuna kuna, i koji znače 14 tisuća radnih mjesta.
Kako bi se uvelo još više reda u financijsko poslovanje, početkom iduće godine Porezna uprava će se reorganizirati prema regionalnom i funkcionalnom modelu. Carinska uprava je već reorganizirana i u potpunosti usklađena s europskim propisima i postupanjem, te ravnopravno djeluje u sklopu Carinske unije.
Do kraja ove godine očekujemo u ovom visokom domu izglasavanje Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija. Prema raspoloživim podacima, oko 10 tisuća udruga koje su predale financijske izvještaje, ostvarilo je četiri i pol milijarde kuna prihoda, od čega iz javnih izvora milijardu i 200 milijuna. To znači da više od tri milijarde kuna ostaju izvan bilo kakve financijske kontrole.
U idućih nekoliko mjeseci provest će se mjere za dodatno povećanje transparentnosti trošenja javnog novca. Ali i općenito transparentnosti u upravljanju. Transparentnost i u komuniciranju odluka. Odluka kojom samo Vlada može odobriti za posebe projekte angažiranje PR agencija, izaziva frustraciju pojedinaca, ali i suzbija stare navike u rasipanje javnog novca. Transparentnost u upravljanju očekujemo i od lokalne i regionalne samouprave. Hrvatska će uskoro dobiti i prvog povjerenika za informiranje.
Također, uvodimo i integriramo sofisticirane informatičke sustave koji će konačno objediniti isplate svim proračunskim korisnicima. To se posebno odnosi na isplate plaća zaposlenima u državnom i javnom sektoru, na zdravstveni i obrazovni sustav te na isplatu socijalnih naknada po različitim osnovama.
Uvođenje reda i zakona, međutim, nije rezervirano samo za Ministarstvo financija. Tim poslom bave se sva ministarstva i sva državna tijela u svom djelokrugu, jer smo posvuda zatekli kaos i nevoljko provođenje zakona. Ovdje ću istaknuti samo ono najvažnije.
Ministarstvo uprave dovršilo je izradu Registra birača. To je baza naše demokracije, njezin temeljni dokument koji u sređenom i zakonitom obliku nismo imali više od dvadeset godina. Taj posao nije dovršen, Zakon o prebivalištu otvorio je mogućnost terenske provjere prebivališta. Već na izborima za Europski parlament Hrvatska je imala gotovo 800 tisuća birača manje, nego na proteklim parlamentarnim izborima.
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja završilo je veliki i važni projekt prikupljanja zahtjeva za legalizacijom divlje gradnje. Prema sadašnjim podacima, podnesena je 821 tisuća i 900 zahtjeva za ozakonjenjem nelegalnih objekata. Vlada će inzistirati da se i lokalna i državna uprava dodatno angažira u što bržem rješavanju ovih zahtjeva. Također, objedinjavamo postupak izdavanja dozvola za gradnju. Ukratko, pojednostavljujemo i ubrzavamo procedure.
Uvođenje reda omogućeno je kroz informatizaciju i u sustavu socijalne skrbi koji sada prepoznaje stvarno potrebite od onih koji varaju sustav, a zapravo potkradaju državu. Daljnje umrežavanje zbirki podataka o imovini i prihodima, dat će još realniju sliku i omogućiti transparentniji i učinkovitiji, ali i racionalniji sustav socijalnih naknada. Ažuriranjem popisa socijalnih naknada utvrđeno je da postoji 81 pravo, pomoć ili povlastica, a sva se ostvaruju zasebno. Umjesto dijela tih naknada, zakonom će se uvest institut zajamčene minimalne naknade: to je novi oblik socijalne naknade kojom država jamči da će svake godine, sukladno raspoloživim sredstvima, propisivati visinu iznosa na koji će imati pravo svaka osoba s nedostatnim prihodima i imovinom za ostvarivanje osnovnih životnih potreba. Pritom ćemo jasno definirati imovinski cenzus.
Uvođenjem jedinstvenog tijela vještačenja, uvest će red i u postupke utvrđivanja invaliditeta.
Ministarstvo branitelja objavilo je Registar branitelja u elektroničkom obliku. Radi se o multifunkcionalnoj platformi koja je pomogla u rješavanju statusnih pitanja, te u transparentnosti pri dodjeli stanova i stipendija.
Drugi pravac je – konsolidacija državnih financija.
Ranije sam rekao da ćemo u ovoj godini teško zadržati proračunski deficit i javni dug na planiranoj razini od oko 11 milijardi kuna. Razlog je, ponavljam i to, ponajprije u drastičnom porastu kreditnih obaveza koje su ugovorile bivše vlade. Osim toga, u ovoj godini smo s tri milijarde i 300 milijuna kuna sanirali skrivene dugove u zdravstvenom sustavu. Otprilike još toliko proračunskog novca uplaćeno je po prvi puta u proračun Europske unije, kao i za nove troškove u procesu restrukturiranja brodogradnje. Također, ove godine smo uveli dinamičku isplatu poticaja poljoprivredi, pa i to utječe na trenutačni izgled proračunskog deficita.
Kad su u pitanju manjak u proračunu i javni dug, nepobitno je da ćemo ući u proceduru prekomjernog deficita, pitanje je hoćemo li sami osmisliti plan konsolidacije ili ćemo čekati Komisiju. Ne skrivamo pod tepihom naš deficit, naslijeđene dugove posakrivane proteklih godina... Naše je opredjeljenje da idemo s paketom mjera koje se intenzivno pripremaju proteklih mjeseci i koje će biti načelno predstavljene u Smjernicama ekonomske i fiskalne politike.
Strukturne reforme i smanjenje proračunskih rashoda naša su obaveza prema pravilima Europske unije. Ali primarni je razlog što vjerujemo da radi nas samih i radi svog budućeg razvoja moramo uvesti državne financije u mirne vode.
Da bi ostvarili cilj, a to je smanjenje deficita ispod tri posto u sljedeće tri godine, morat ćemo kombinirati interventne mjere s reformama.
U konačnici, reforme trebaju dovesti do trajne stabilizacije rashoda, što će osigurati i smanjenje deficita. Koliko će nam za to biti potrebne o tome će se tek razgovarati s Europskom komisijom.
Ali, ključni uvjet za konsolidaciju proračuna je naravno gospodarski oporavak i rast, koji treba doprinijeti jačanju prihodne strane proračuna. Taj proces neće biti brz.
U kratkom roku javni dug možemo smanjiti privatizacijom ili koncesioniranjem dijela državne imovine. Već smo odmakli u tom procesu. Naročito je važno što smo aktivirali dosad zapuštenu državnu imovinu u turističkom sektoru i što smo praktički već stvorili sve uvjete za investiranje u komplekse Kupari i Duilovo. Do kraja godine stvorit ćemo sve pretpostavke za privatizaciju državnog turističkog portfelja. Također, do kraja godine Državni ured za upravljanje državnom imovinom završit će pripreme za privatizaciju manjinskih i nestrateških državnih udjela u trgovačkim društvima.
Usput, Hrvatska prvi put ima tijelo koje ima pregled državne imovine i koje ima plan kako ozbiljno i racionalno upravljati tom imovinom. Dosad je sve bilo prepušteno stihiji i improvizaciji koje nas i jesu dovele u ovu situaciju.
Vlada će prodati svoje većinske udjele u Croatia osiguranju i Hrvatskoj poštanskoj banci. U procesu smo privatizacije HŽ-Carga. Vlada je izabrala konzultante za moguću monetizaciju autocesta: uvjereni smo da to može biti dobar posao za Hrvatsku, ali vidjet ćemo što možemo dobiti i odlučit ćemo. Tražimo strateškog partnera za Croatiju Airlines i na dobrom smo putu da tu kompaniju, nakon dvadeset godina gubitaka, postavimo na zdrave temelje. Također, zainteresirani smo za ulazak strateškog partnera u ACI, kako bi se ta tvrtka mogla razvijati na pravi način.
Ne vjerujte onima koji govore da rasprodajemo državu.
Kompanija koja je dosad progutala milijarde proračunskih kuna nije nikakvo nacionalno bogatstvo. Moramo to shvatiti. Dovodimo u red državne financije na način za koji duboko vjerujemo da je socijalno uravnotežen i ekonomski održiv.
Moramo smanjiti javni dug da bismo mogli povoljnije servisirati naše dugove.
Želimo razgovarati o očuvanju i povećanju radničkih prava, ili o daljnjem poreznom rasterećenju građana i poduzetnika, ali dok se hrvamo s proračunskim deficitom i enormnim kreditnim obavezama neki zahtjevi za povećanjem ili zadržavanjem materijalnih prava jednostavno nisu realni.
Državne financije su naprosto prenapregnute!
Poduzimamo sve razumne i odgovorne mjere da to promijenimo.
Pritom nikad nije došla u pitanje razina socijalnih prava najizloženijih kategorija stanovništva, i nikad neće doći u pitanje. Upravo suprotno, reformiramo i unapređujemo sustav socijalnih naknada kako bi uistinu najpotrebitijima došlo najviše.
Poštovani umirovljenici, isplata radničkih mirovina nikad nije došla u pitanje, i nikad neće doći u pitanje. Iako ga moramo reformirati, naš mirovinski sustav je stabilan. Nikad neće biti upitne ni invalidske mirovine i naknade. Zadržat ćemo visoku razinu zdravstvene zaštite.
Neće biti ugroženo pravo na besplatno obrazovanje onih koji žele učiti, kao ni državna pomoć u školovanju socijalno ugroženih i zakinutih. Štitit ćemo sva održiva prava branitelja i stradalnika Domovinskog rata. Nastavit ćemo se jednako predano brinuti o hrabrim ljudima.
Ali nećemo podilaziti i obmanjivati. Nismo ni dosad. Sviđalo se nekome ili ne, i dalje ćemo inzistirati na racionalnosti, socijalnoj pravednosti i solidarnosti. Na početku mandata smo ukinuli pravo na mirovinu pod privilegiranim uvjetima za državne dužnosnike. Sada ćemo predložiti smanjenje mirovina koje su više od prosječne plaće, a nisu stečene iz rada.
Treći pravac je – restrukturiranje i racionalizacija državnog i javnog sektora.
Kao što sam već spomenuo, privatizirali smo Brodosplit, Treći maj i Brodotrogir. Restrukturiranje brodogradnje bio je težak posao koji još uvijek nije završen i koji će još neko vrijeme financijski opterećivati državni proračun. Ušli smo u taj posao u dobroj vjeri, ali i zato što nije bilo drugog razumnog puta. Vjerujemo u pozitivan ishod.
U svim ministarstvima, agencijama, državnim i javnim poduzećima intenzivno traje restrukturiranje i racionalizacija poslovanja. Najdalje se odmaklo u Hrvatskim željeznicama, Hrvatskoj pošti, Ministarstvu obrane, Hrvatskim autocestama i Autocesti Rijeka-Zagreb, Hrvatskoj elektroprivredi, Hrvatskim vodama i Hrvatskim šumama...
Financijski saniramo i reformiramo devastirani zdravstveni sustav koji moramo učiniti krajnje racionalnim i funkcionalnim. Stvorili smo zakonske pretpostavke za racionalizaciju poslovanja županijskih bolnica koje su do sada, unutar bolničkog sektora, bile najveći generatori dugovanja. Racionalizacija bolnica znači da ćemo ih prilagoditi stvarnim potrebama i kvaliteti liječenja.
Samo objedinjavanjem javne nabave u zdravstvu dosad je ušteđeno 380 milijuna kuna.
Razvijanjem projekata 'država bez papira' i 'e-građani' građanima ćemo pojednostaviti život s birokracijom. Umrežavanjem zbirki podataka koje posjeduju tijela državne uprave, građani više neće morati raznositi papire od šaltera do šaltera. Do kraja mandata očekujemo izdavanje osobne iskaznice koja će u sebi sadržavati elektronički potpis. Sve to olakšat će građanima i poduzetnicima komunikaciju s državom, a državi će uštedjeti značajna sredstva.
Četvrti, ujedno najvažniji i najteži pravac našeg rada jest izrada, donošenje i provedba mjera za oporavak i novi rast našeg gospodarstva. Taj pravac račva se na šest rukavaca.
Prvi su javne investicije, drugi uklanjanje administrativnih prepreka za izravna ulaganja, treći porezna politika, četvrti su izravni poticaji privatnom sektoru, peti europski fondovi i šesti dobro ustrojena i funkcionalna gospodarska diplomacija. Krenimo redom...
Pod A – javne investicije.
U prvih šest mjeseci u javnom je sektoru realizirano četiri i pol milijarde kuna investicija, što je porast za 30 posto u odnosu na prošlu godinu. Koordinacija za javne investicije posvećena je rješavanju problema i prepreka za realizaciju projekata u ukupnoj vrijednosti od približno 22 milijarde kuna.
Dovršena je izgradnja unutarnjih vezova u splitskoj luci, puštene su u promet dizalice na kontejnerskom terminalu Brajdica u Luci Rijeka, puštena je u promet dionica Sveti Kuzam-Križišće na riječkoj obilaznici, puštena je u promet spojna cesta i tunel Sveti Ilija, kao i dionica Plano-Split na splitskoj zaobilaznici.
Definiran je riječki prometni pravac – od granice s Republikom Mađarskom do luke Rijeka – kao prioritetni pravac za ulaganja u željezničkom prometu. Započeto je projektiranje.
U pripremi su ulaganja u željezničku infrastrukturu u vrijednosti većoj od 25 milijardi kuna, najvećim dijelom iz fondova Europske unije.
Do kraja 2013. godine u remont, održavanje i izgradnju novih pruga planiraju se uložiti dvije milijarde kuna, što je gotovo četverostruko povećanje u odnosu na prošlu godinu.
Potpisan je ugovor s koncesionarom za izgradnju Zračne luke Zagreb i s naše su strane ispunjene sve obaveze iz koncesijskog ugovora.
Investicije u vodno gospodarstvo u ovoj će godini dostići milijardu i 500 milijuna kuna.
Sasvim je izvjesno da će se nakon tridesetak godina dogoditi novi veliki i srednji energetski projekti koji će našu zemlju učiniti energetski neovisnijom. Za te projekte zainteresirane su i neke od najvećih korporacija na svijetu.
Ministarstvo poljoprivrede pokreće sve veće projekte navodnjavanja poljoprivrednih površina, jer je to jedna od najvećih i najtežih boljki naše zemljoradničke proizvodnje. Pritom se oslanjamo i još ćemo se više oslanjati na europske fondove. Od ukupno dva i pol milijuna hektara poljoprivrednih površina, najmanje milijun hektara spada među prioritetne za navodnjavanje.
Naglašavam da se ni jedna od ovih investicija, jednako kao ni jedna od privatnih investicija, neće dogoditi mimo poštivanja najviših standarda zaštite okoliša. Ministarstvo zaštite okoliša razvilo je sve stručne mehanizme za donošenje znanstveno utemeljenih procjena o ugroženosti naše životne sredine.
Pod B – uklanjanje administrativnih prepreka za izravna ulaganja, kako strana, tako i domaća.
U prvoj polovici godine imali smo značajno više izravnih investicija nego 2012.: 460 milijuna eura prema 80 milijuna eura.
Kada pak govorimo o prošloj godini, Hrvatska je lani privukla milijardu i 250 milijuna dolara direktnih stranih ulaganja. Podatak je to iz godišnjeg izvještaja Konferencije Ujedinjenih naroda o razvoju koji Hrvatsku opet pozicionira kao najprivlačniju zemlju u regiji za strane investitore.
Koordinacija za privatne investicije u samo pola godine od osnivanja riješila je, odnosno otkočila sedam investicijskih projekata vrijednih gotovo pola milijarde eura. U postupku rješavanja je još 13 investicijskih projekata čija je vrijednosti 766 milijuna eura. Ove će investicije otvoriti više tisuća novih radnih mjesta.
U portfelju novoosnovane Agencije za investicije i konkurentnost nalazi se trenutno 79 projekata čija je procijenjena vrijednost gotovo 7 milijardi eura. Najviše ih je u turizmu, pa u energetici i industriji. To će značiti još desetak tisuća radnih mjesta.
U proceduri je Zakon o strateškim investicijskim projektima. Sasvim je promašena teza da smo tako pogodovali rasprodaji nacionalnih resursa. Ovaj zakon je nužan da bi se na svim razinama uprave ubrzale procedure u pripremi projekata. Ovaj zakon učinit će nas još konkurentnijima u globalnim okvirima.
Ovaj visoki dom donio je na Vladin prijedlog Zakon o poticanju ulaganja koji je jedan od stimulativnijih u ovom dijelu Europe. Značajnim sredstvima izravno stimuliramo otvaranje svakog novog radnog mjesta i na dvije ili tri godine oslobađamo poslodavce obaveze plaćanja doprinosa. Još su veće porezne i komunalne olakšice kad se radi o investicijama većim od tri milijuna eura.
Pripremili smo sve dokumente za davanje u zakup više stotina tisuća hektara državnog poljoprivrednog zemljišta. Činit ćemo to na krajnje transparentan i pošten način.
Pod C – porezna politika.
Smanjili smo zdravstveni doprinos za dva postotna poena. Tako smo u gospodarstvo vratili oko dvije milijarde kuna.
Ukinuli smo porez na dobit koja se reinvestira. Tako smo privatnim tvrtkama oslobodili milijardu i dvjesto milijuna kuna.
Ukinuli smo ili smanjili niz parafiskalnih nameta, što je značilo dodatnih 675 milijuna kuna gospodarstvu.
Povećali smo prag za ulazak u sustav PDV-a na 230 tisuća kuna.
S početkom ove godine, PDV na ugostiteljstvo i turizam smanjen je s 25 na 10 posto. Ta mjera učinila je hrvatski turizam konkurentnijim na međunarodnom tržištu. To potvrđuju i ovogodišnji turistički rezultati u svim parametrima, a posebno ističem da je u prvih sedam mjeseci ove godine, u odnosu na isto lanjsko razdoblje, u turizmu bilo zaposleno 17 posto više radnika. Smanjenje poreza, također, dugoročno potiče investicije u turističkom sektoru koji je ovaj potez čekao 14 godina. Ove godine u turizam su već investirane dvije i pol milijarde kuna, što je povećanje za 236 posto u odnosu na 2011. godinu.
I sva naša daljnja nastojanja ići će, sukladno mogućnostima, u smjeru poreznog rasterećenja gospodarstva.
Pod D – izravni poticaji privatnim kompanijama.
Pored svega što sam naveo, i izravnim smo sredstvima podržavali opstanak privatnih firmi te zadržavanje radnih mjesta i proizvodnje.
Bez novca nema oporavka, nema financiranja tekućeg poslovanja, ni novih ulaganja. Otud naše inzistiranje na jačoj ulozi Hrvatske banke za obnovu i razvoj, Ministarstva poduzetništva i obrta te HAMAG-Investa koji su u prošloj i ovoj godini preuzeli značajan dio rizika i intenzivno pomažu u restrukturiranju i poticanju gospodarstva. Tako je u prošloj godini kroz Poduzetnički impuls dodijeljeno oko 300 milijuna, a u ovoj će godini ta sredstva doseći 700 milijuna kuna. Dakle, milijardu kuna potpora poduzetnicima i obrtnicima. U isto vrijeme, HBOR je odobrio oko 15 milijardi kuna povoljnih kredita.
Osim snažnog porasta kreditne aktivnosti, HABOR je prošle godine prvi puta od pojave krize odobrio više kredita za investicije nego kredita namijenjenih financiranju obrtnih sredstava. Isti trend nastavlja se i u ovoj godini. I ne manje važno, HBOR pruža posebne potpore našim izvoznicima putem programa kreditiranja, garancija i osiguranja izvoznih potraživanja. U protekloj i ovoj godini HBOR je hrvatski izvoz podržao s ukupno 12 i pol milijardi kuna.
HAMAG invest će u ovoj godini za projekte teške oko 2 milijarde kuna izdati pet puta više jamstava poduzetništvu i obrtništvu u usporedbi s 2011. godinom.
Kroz izmjene Zakona o trgovačkim društvima omogućili smo osnivanje jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću za svega 800 kuna. Zbog brzine i jednostavnosti registracije u roku 24 sata, ovaj oblik trgovačkog društva idealan je za Start-up tvrtke, odnosno za tvrtke mladih poduzetnika koji testiraju svoje poduzetničke ideje. Od listopada 2012. godine do danas broj osnovanih jednostavnih trgovačkih društava dosegao je broj od gotovo 7000.
Upotrijebit ćemo, i upotrebljavamo, mehanizme koji bi trebali potaknuti bankarski sektor na izdašnije i povoljnije kreditiranje tvrtki. Bankarski sektor ne može vječno misliti samo na vlastite interese. Banke se moraju aktivnije uključiti u rješavanje gospodarskih problema, jer bez zdravog gospodarstva ne mogu biti zdrave ni banke.
Država i dalje neće prezati od snažnog poticaja tvrtkama iz onih gospodarskih oblasti za koje ćemo zajednički procijeniti da imaju ozbiljnu izvoznu i investicijsku perspektivu. To će biti državno ulaganje u bolji i dugoročno stabilniji standard hrvatskih građana. Podsjećam da danas tek 13 posto naših kompanija izvozi svoje proizvode ili znanje.
Pod E – europski fondovi.
Već sada, dakle u godinu i 9 mjeseci dosadašnjeg mandata ove Vlade, ugovoreno je dvostruko više projekata u okviru EU-programa IPA, nego tokom cijelog četverogodišnjeg mandata prošle Vlade. Ugovoreno je 508 milijuna eura, što je 80 posto sredstava koja smo imali na raspolaganju. U okviru Europskih strukturnih elemenata ugovoreno je 513 milijuna eura, ili 63 posto raspoloživog novca. Značajno je povećano korištenje sredstava i iz IPARD programa.
Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova posvećeno je u potpunosti podizanju sposobnosti svih državnih tijela i lokalne samouprave za pristup fondovima Europske unije. Već sad naša je administracija spremna za korištenje više od devet milijardi eura koliko su nam do 2020. namijenili europski fondovi.
Naročito ćemo inzistirati na korištenju europskih fondova u područjima vodnog gospodarstva, poljoprivrede, energetike, ruralnog razvoja i kulture.
Što se tiče sufinanciranja moguće gradnje Pelješkog mosta sredstvima iz europskih fondova, i osobno sam već godinu dana angažiran oko tog pitanja. Upravo zato sto poznajem situaciju, pozivam sve koji su, ovako ili onako, zainteresirani ili uključeni u razgovore o Pelješkom mostu da odluku prepustimo stručnjacima. I da vjerujemo njihovoj procjeni.
I pod F – gospodarska diplomacija.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, prvi put od svog osnivanja, ozbiljno se posvetilo stavljanju diplomatsko-konzularne mreže u službu hrvatskog gospodarstva. Vidimo i prve rezultate u pojačanom interesu velikih i ozbiljnih inozemnih investitora za projekte u turizmu, energetici, prometu. Osnovano je Povjerenstvo za internacionalizaciju hrvatskog gospodarstva koje će definirati smjernice hrvatske izvozne politike i koordinirati sve institucije u promociji našeg gospodarstva u inozemstvu. Zajedno s izvoznicima definirana su prioritetna inozemna tržišta.
Kolegice i kolege, ova Vlada svjesna je da vjerojatno postoje ekonomske metode koje bi možda brže pokazale rezultate, ali mi ne možemo provoditi politiku u koju ne vjerujemo. A ne vjerujemo: u riskantne monetarne eksperimente, ne vjerujemo onima koji tvrde da se trebamo i možemo još zaduživati, ne vjerujemo onima koji misle da ne trebamo vraćati kredite, ne vjerujemo prorocima koji govore da bi svi naši problemi bili riješeni kad bismo otpustili nekoliko desetaka tisuća ljudi zaposlenih u državnoj upravi. Naše je načelno opredjeljenje da proces nužnih reformi državne uprave, u što većoj mjeri, ide ukorak s oporavkom i rastom privatnog gospodarskog sektora, te sa sređivanjem teškog stanja javnih financija.
Pritom, činimo onoliko koliko je u našoj moći da pomognemo ozdravljenju privatnih kompanija. Uvjereni smo da ćemo uskoro moći činiti i više.
Ukratko, Vlada se do razumne granice bori za očuvanje svakog radnog mjesta, bez obzira radi li se o radnom mjestu u državnom, javnom ili privatnom sektoru. Ponavljam, predanost toj borbi u stanovitoj mjeri zacijelo usporava rast pokazatelja u nekim ekonomskim segmentima. Ali ne moram navoditi primjere iz prošlosti i sadašnjosti da bismo mogli razumjeti kako statistički rast BDP-a, nažalost ne znači nužno da najširi slojevi građana žive bolje, ugodnije i sigurnije. Jedino puna zaposlenost jamči sretnije ljude i sretnije društvo. To je naš prvi i najviši cilj.
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava kontinuirano provodi mjere aktivne politike zapošljavanja. Kroz taj program dosad su prošle 43 tisuće ljudi. U dosad završenim projektima, dodijeljeno je blizu 50 milijuna kuna bespovratnih sredstava za zapošljavanje. Važno je da sve više mladih ulazi u programe aktivnog zapošljavanja i još je važnije da dobar broj njih pronalazi prvo zaposlenje. Kroz sustav stručnog usavršavanja bez zasnivanja radnog odnosa do rujna ove godine prošlo je 15 tisuća mladih ljudi. U cijeloj prošloj godini taj broj bio je ispod 10 tisuća. Osim toga, konačno je uspješno reguliran sezonski rad u poljoprivredi.
Međutim, izlazak iz kruga državne zaduženosti i proračunskog deficita nije izvediv bez reforme radnog zakonodavstva i suspenzije ili umanjenja dijela dosadašnjih materijalnih prava zaposlenika u državnim i javnim službama, uključujući i smanjenje bruto plaća za tri posto. To smo već učinili i to je bio najminimalniji zahvat za kojim smo morali posegnuti.
Istovremeno, odmah na početku mandata donijeli smo uredbu kojom se onemogućuje isplata plaće bez uplate doprinosa. Potvrda o dospjeloj a neisplaćenoj plaći, postala je ovršna isprava. Reguliran je proboj pravne osobnosti kako bi se spriječilo neodgovorne među poduzetnicima da osnivanjem novih tvrtki i prijenosom svega onoga što vrijedi nekažnjeno spašavaju sebe, a da radnike i vjerovnike ostavljaju na cjedilu.
Osim toga, ova Vlada povećala je iznos minimalne plaće za 170 kuna, na 2.984 kune (bruto). Pri oporezivanju dohotka povećan je iznos osnovnog mjesečnog osobnog odbitka s 1.800 na 2.200 kuna. Skupa s izmjenom poreznih razreda, to je rezultiralo povećanjem neto plaće. Učinjena je ravnomjernija raspodjela poreznog tereta na one koji ostvaruju veće primitke. Iz istog razloga uvedeno je i oporezivanje mirovina iz inozemstva te oporezivanje dividende i udjela u dobiti.
Radnici zaposleni u privatnim tvrtkama suočeni su s neusporedivo težim udarima na svoja prava. Ne želimo da prava koja radnici danas imaju u privatnim tvrtkama budu uzor ili model kojem težimo. Ali u ovoj fazi moram poručiti i zaposlenicima u državnom i javnom sektoru i sindikatima da moramo biti krajnje racionalni i hladnokrvni u izradi proračuna za sljedeću godinu.
Mislim i na uštede koje ćemo ostvariti intervencijama u sustav povlaštenih mirovina. Mislim, također, i na izdvajanje nekih djelatnosti iz sustava proračunskog financiranja, a takvih djelatnosti ima u zdravstvenom sustavu, u školstvu, pravosuđu, u socijalnoj skrbi, u znanosti. Primjerice, izdvajanje djelatnosti odavno je, i to uspješno, provedeno u obrambenom sustavu.
Temeljni principi kojima ćemo se, kao i dosad, voditi jesu izbjegavanje socijalnih lomova i dodatnog raslojavanja. Jer u središtu naše politike nalazi se pitanje dinamike reformi i promjena: dinamika, po nama, mora biti usklađena s mogućnostima i svojstvima našeg gospodarstva i našeg društva.
Dame i gospodo, ne bih volio prečesto upotrebljavati tu riječ, riječ strategija, ne znam koliko sam je puta dosad spomenuo, no sad je moram izgovoriti čak tri puta. Citirat ću ministra znanosti i obrazovanja: „Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije je strategija svih strategija.“ Taj dokument pušten je na javnu raspravu. Predlažemo devetogodišnje osnovno obrazovanje i mnoge metodološke iskorake. Uskoro ćemo izići i s Inovacijskom strategijom 2014. – 2020.
Naš najveći i neoprostivi grijeh bilo bi uskraćivanje modernog obrazovanja generacijama koje stasavaju. Sve što pokušavamo jest da naše školstvo, i osnovno, i srednje, i visoko, učinimo kvalitetnijim, kompetitivnijim, racionalnijim i fleksibilnijim. Isto je i sa znanošću. Omogućit ćemo besplatan studij svima koji uistinu žele stjecati znanje, a najbolje ćemo i stimulirati. Smisao tih reformi je da se na svim razinama odgajaju i obrazuju ljudi koji će tako zadovoljiti svoje unutarnje interese i potrebe, ali i osigurati svoju egzistenciju. Da s naših učilišta izlaze kompetentni i slobodnomisleći mladi ljudi. Da izlaze ljudi koji se, između ostalog, zdravo razvijaju i u duhovnom, i u tjelesnom, i u društvenom smislu. Zato inzistiramo na zdravstvenom i građanskom odgoju u školama. Vjerujem da se s time svi možemo složiti.
Uvažene zastupnice i uvaženi zastupnici, kad sam prije dvadesetak mjeseci, s ovog istog mjesta, tražio da pružite povjerenje mojoj Vladi, između ostalog sam kazao da je jedan od naših glavnih ciljeva da u ovoj zemlji mirno spavaju svi koji se nisu ogriješili o zakon. Da župani, gradonačelnici i načelnici iz opozicijskih redova ne strahuju od, politički motiviranog, policijskog progona, ako znaju da su radili po zakonu. Zamolio sam vas tada da zapamtite moje riječi, jer je to stav koji nas duboko razlikuje od prošle Vlade, današnje oporbe. Danas vas, s istoga mjesta, molim da uvidite tu razliku i da je ne podcjenjujete. Kao što ste vidjeli u našem dosadašnjem mandatu, država i društvo mogu razvijati uspješne antikorupcijske mehanizme i mimo dnevnopolitičkih motiva i pritisaka.
Pravosuđu smo na svim razinama u punoj mjeri prepustili odgovornost koja mu pripada. Zato želimo izmijeniti Ustav i ukinuti zastaru za politički motivirana, odnosno za sva teška ubojstva. Neka se pravosuđe suoči s tim zlodjelima, tko god bili počinitelji, tko god bile žrtve! Neka se pravosudni sustav dostojno nosi s odgovornošću. Samo tako može postati točkom najvišeg povjerenja svih naših građana.
Što se tiče Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije, naš jedini motiv za pokušaj vremenskog ograničavanja na kaznena djela počinjena nakon 2002. bio je ovaj: da zaštitimo branitelje od mogućih kaznenih postupaka u nekoj od zemalja Europske unije. (Mislim na postupke za kazneno djelo ratnog zločina za koje postoji univerzalna jurisdikcija.) Hrvatsko pravosuđe treba doći do dokaza o svakom zločinu i procesuirati krivce. Treba biti istražena svaka prijava i svaki glas o odgovornima za ratne zločine, ali najprije pred našim pravosudnim tijelima.
Zbog takvog našeg pristupa Hrvatska neće biti ni na koji način oštećena ili sankcionirana.
Upravo će naša inicijativa o ustavnim promjenama i osnivanju saborskog istražnog povjerenstva omogućiti procesuiranje tih najtežih kaznenih djela, odnosno razotkrivanje mreže koja je proteklih godina štitila neke pojedince od mogućeg progona.
Mi ne štitimo ni zločince ni kriminalce. Mi štitimo slabije i malobrojnije!
I zato sam maloprije rekao da pravosuđe i represivni aparat moraju postati točkom najvišeg povjerenja svih naših građana.
Da, svih naših građana, bez obzira na naciju, vjeru, porijeklo, socijalni status i sve ostalo po čemu se ljudi razlikuju! Danas vas, u ovom visokom i časnom Domu, opet molim da zapamtite koliko je to važno i koliko je važno svim demokratskim sredstvima braniti to dostignuće.
Molim vas da shvatite da je borba za najviše standarde u pravima nacionalnih manjina za ovu zemlju i ovo društvo, u suštinskom smislu, važna koliko i rast gospodarstva.
U Vukovaru postavljamo dvojezične natpise na državnim i javnim institucijama. Provodimo Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina. I vjerujemo u taj zakon, jer taj zakon i takva praksa našu zemlju čine malo boljim i malo sretnijim mjestom.
Ne dajte da vas sasvim zaslijepe samo ekonomska pitanja, jer naš život ima mnogo više dimenzija! Naši životi, bez obzira na ekonomsku situaciju, bili bi obezvrijeđeni ako bismo dopustili gaženje vrijednosti antifašizma i sekularizma, ako bismo dopustili diskriminaciju LGBT zajednice, ako bismo dopustili da bilo koja manjinska grupacija bude ugrožena ili obespravljena. Ovo govorim zato što su u javnosti u posljednje vrijeme postale glasne skupine koje otvoreno dovode u pitanje naša civilizacijska dostignuća i naš ustavni poredak. Pritom se još i besramno pozivaju na Ustav i na domoljublje. Poštujemo njihovo pravo na drukčije mišljenje, i poštovat ćemo ga sve dok se kreće u granicama zakona. Upravo smo zato već na početku mandata, promjenom Zakona, omogućili javna okupljanja i prosvjede na Markovom trgu.
Ali obećavam, i opet vas molim da zapamtite: iskoristit ćemo sva demokratska sredstva da suzbijemo širenje mržnje i da razobličimo političke manipulacije ljudskom patnjom i herojstvom. Upotrijebit ćemo sve zakonske mehanizme da dodatno proširimo područje slobode, da svatko živi u skladu sa svojim uvjerenjima i slobodnim shvaćanjem svoga identiteta. Tako širimo teritorij kreativnosti. Tako obogaćujemo svoju kulturu koja u mnogim oblastima – u filmu, književnosti, stripu ili, primjerice, kazališnoj i konceptualnoj umjetnosti – doživljava europsku afirmaciju.
To je, naravno, zasluga i Ministarstva kulture koje je prepoznalo prave modele financiranja kulturne i kreativne proizvodnje. Ponovit ću da je u području kulture posebno bitno usavršavanje za pristup europskim fondovima. Država nikad, ni u najboljim vremenima, nema dovoljno sredstava da podrži sve kulturne i umjetničke poslove koji zaslužuju podršku, jer oplemenjuju naš život.
Dame i gospodo, ako smo iole razumni i minimalno dobronamjerni, na kraju je savršeno jasno da se na ovome putu etape ne mogu preskakati. Suočavanje s realnošću i s visokim računima zatečene neodgovornosti uvijek je bolan proces. Na ovoj Vladi je da taj proces učini što manje traumatičnim za najšire slojeve našeg društva. To i činimo. Ali u tom poslu, ponavljam, nema mjesta za trikove, opasne eksperimente i radikalne zamisli. Ima mjesta samo za hladnu glavu i za osjećaj odgovornosti prema povjerenju građana.
Sad je vrijeme da budemo pametni, pa da se koncentriramo na razmišljanje i razgovor o privrednim područjima u kojima Hrvatska ima realne šanse da bude konkurentna i u regionalnim, i u europskim razmjerima. Da se specijaliziramo u skladu sa svojim stvarnim mogućnostima i potencijalima. Već sad je jasno da bismo svoju šansu trebali ponajprije tražiti u modernoj i promišljenoj poljoprivrednoj proizvodnji, u području visoke tehnologije te u turizmu.
Cilj je da zajednički dođemo i do modela decentraliziranog i efikasnog teritorijalnog ustroja koji će posebnosti naše zemlje – posebnosti i geografske, i geostrateške, i društveno-političke, i povijesne, i ekonomske, i kulturne – pretvoriti u našu prednost i u zalog trajnijeg blagostanja, solidarnosti i istinske slobode što većeg broja hrvatskih građana.
I pred sam kraj, htio bih pozvati sve mlade ljude, ali i njihove roditelje: vjerujte u učenje i znanje, to je jedina vjera koja će vam se zaista isplatiti! Širite svoja znanja! Pokušajte studirati u inozemstvu, to je jedna od važnih pogodnosti Europske unije, i bez obzira gdje sutra živjeli i radili, pomognite svojoj zemlji da bude bolje mjesto za život. Znam da vam je do toga stalo.
Da zaključim, naša budućnost ovisi ponajviše o ispravnom prepoznavanju naše realnosti, naših interesa i naših potencijala, bez bilo kakvih političkih ili civilizacijskih predrasuda. Pritom nam nisu potrebni ni tutori ni sponzori. Trebaju nam dobronamjerni partneri i istinski prijatelji. A partnerstvo i prijateljstvo, kako ih ja shvaćam, podrazumijevaju ravnopravnost.
Hvala na pozornosti i strpljenju. Živjeli!