Foto: FAH
PREDSJEDNIK Ivo Josipović će u utorak prije početka rasprava na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda sudjelovati na sastanku posvećenom klimatskim promjenama na kojemu će se okupiti više od 140 svjetskih vođa, pošto se u ponedjeljak sastao s jednim od vodećih aktivista u borbi protiv klimatskih promjena i globalnog zatopljenja, s bivšim američkim potpredsjednikom Alom Goreom.
Josipović: Više ne možemo ovako
Upitan o čemu će govoriti na summitu, Josipović je odgovorio kako će njegova glavna teza biti da je napokon vrijeme da politika bezrezervno stane iza novih industrija i istraživanja koja će otkloniti opasnost od klimatskih promjena.
"One su sada već vidljive golim okom, ono što se događa, pa i u Hrvatskoj, nas ozbiljno upozorava da više ne možemo ovako kako smo dosad činili. Moramo razmisliti o novim tehnologijama koje mogu otvoriti nova radna mjesta", zaključio je Josipović.
Hrvatski predsjednik se sinoć sastao i s predstavnicima hrvatskih iseljenika u New Yorku, a večeras će biti jedan od uzvanika na primanju koje za sudionike Opće skupštine priređuje američki predsjednik Barack Obama.
Danas u New Yorku summit UN-a o borbi protiv klimatskih promjena
Više od 120 predsjednika država i vlada očekuje se danas u New Yorku na summitu UN-a kojim se želi dati novi poticaj međunarodnim pregovorima o globalnom zatopljenju.
Nije riječ o pregovaračkom skupu, već će sudionici objaviti što namjeravaju učiniti kako bi olakšali postizanje obvezujućeg sveobuhvatnog sporazuma na međunarodnoj konferenciji koja će se na tu temu održati u Parizu krajem 2015. Hrvatsku će, kao i tijekom zasjedanja Opće skupštine UN-a, koja počinje u srijedu, predstavljati predsjednik Republike Ivo Josipović i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić.
Uoči klimatskog sastanka na vrhu stotine tisuća ljudi sudjelovali su na više od 150 lokacija na svijetu na "Maršu za klimu" kako bi skrenuli pozornost na nužnost smanjivanja emisije štetnih plinova, glavne prijetnje klimi i okolišu općenito.
Ban Ki-moon: Krajnje vrijeme za akciju
Ujedinjeni narodi s ponosom ističu da će današnji summit biti skup s najvećom koncentracijom svjetskih političkih čelnika koji se ikad okupio na temu klimatskih promjena. Glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon poručio je da je "krajnje vrijeme za akciju - što više čekamo, platit ćemo veću cijenu u izgubljenim ljudskim životima i novcu".
Cilj skupa je ograničavanje globalnog zagrijavanja na dva stupnja Celzija više od predindustrijskog doba. No znanstvenici upozoravaju da ako se emisija stakleničkih plinova zadrži na sadašnjoj razini, Zemlja će do kraja stoljeća biti toplija za 4 do 5 stupnjeva Celzija. Sporazum iz Pariza stupit će na snagu 2020.
"New York je jedinstvena prilika za provjeru s koliko volje jedni i drugi žele raditi na klimi", tvrdi dužnosnica UN-a nadležna za klimu Christiana Figueres. Kaže kako ne očekuje da bi značajniji broj zemalja najavio svoje obveze s konkretnim brojkama, ali naglašava da će na sastanku biti svi glavni igrači - vlade, lokalne zajednice, poduzeća, naftne tvrtke, financijske institucije i nevladine organizacije.
Kina i Indija pod povećalom
Pozornost će biti na velikim zemljama u rastu, prije svega na Kini i Indiji koje, kao najveći zagađivači na svijetu uz SAD, nevoljko pristaju na smanjivanje svojih emisija kako ne bi usporile rast i inzistiraju da industrijalizirane zemlje plate najveću cijenu.
Američki predsjednik će svojom nazočnošću na summitu poslati poruku svijetu, no Kina u New York šalje tek zamjenika predsjednika vlade Zhanga Gaolija, a Indija ministra za okoliš.
No posebna izaslanica UN za klimatske promjene Mary Robinson ukazuje na činjenicu da je Gaoli "treći po važnosti kineski političar i najviši autoritet u pitanjima klimatskih promjena i razvitka". Također navodi kako od sudionika newyorškog skupa očekuje politički angažman, ali i konkretne inicijative poput izjave o uspostavi tarifa ugljičnog dioksida.
Obujam skupa primorao je UN na organizaciju triju paralelnih plenarnih sjednica. Ban će istog popodneva rezimirati ostvarene rezultate i proslijediti ih pregovaračima kako bi ih mogli uključiti u iduće sastanke, u prosincu u Limi i iduće godine u Parizu.