MINISTAR obrazovanja Željko Jovanović objavio je rezultate testiranja ispita državne mature iz hrvatskog jezika. "Radna skupina od petka do danas naporno je radila", kaže Jovanović. Radnu skupinu vodio je Marko Alerić, docent na Odjelu kroatistike Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Potpredsjednik je Dragutin Rosandić, utjecajni metodičar i umirovljeni profesor. U radnoj skupinu bili su predstavnici i strukovnih škola i gimnazija s bogatim profesionalnim iskustvom.
> Pročitajte ocjenu radne skupine
> Pročitajte sporna pitanja i ponuđene odgovore
Državna matura je nepravedna!
"Naš je jedini cilj da maturanti nastave pisati svoje testove bez stresa, da pokažu stvarno znanje i upišu željene fakultete", kaže Jovanović, te naglašava da će zaključci radne skupine biti poslani Centru za vanjsko vrednovanje, koji sastavlja testove, uz molbu da ih uvaže.
Kada završi državna matura, kaže Jovanović, ministarstvo će organizirati stručnu raspravu u kojoj će se utvrditi što se mora mijenjati. "Željeli smo testirati test prije nego Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje izađe sa svojim rezultatima. Mislim da kasnije to ne bi imalo smisla", objasnio je Jovanović zašto se u ovu raspravu odlučio uključiti dok državna matura još traje.
Državna matura se, kaže Jovanović, neće ukidati, ali morat će se mijenjati. "Državna matura od početka je bila nepravedna. Nepravedno je da učenici strukovnih škola polažu isti tekst kao učenici gimnazija. Od jeseni mora postojati i strukovna matura", kaže Jovanović.
Na pitanje da prokomentira svoju najavu otkaza, Jovanović kaže da očekuje da će nakon državne mature dobiti detaljno izvješće o radu Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja. "Nakon toga ćemo donijeti zaključke. Sve je moguće. Ljudi koji dobro rade svoj posao zaslužuju pohvale, a ljudi koji loše rade svoj posao zaslužuju otkaze", kaže Jovanović.
Što to znači za maturante?
"Državna matura s greškom nije prihvatljiva dok sam ja ministar. Za greške će netko morati odgovarati, čak i kada isprave svoju grešku", kaže Jovanović.
"Niti jedan učenik ne smije biti oštećen", kaže Jovanović, dodavši da očekuje da će Nacionalni centar uvažiti mišljenje struke i to na način da će u spornim pitanjima priznati više odgovora kao točne.
MZOS, kaže Jovanović, nema nikakav utjecaj na formiranje pitanja za državnu maturu. "Pitanja su bila gotova u rujnu prošle godine. Tu svaka priča o odgovornosti ministarstva prestaje, a počinje priča o odgovornosti nekih drugih ljudi", kaže Jovanović.
Dodaje da je stručni tim odlučio oformiti nakon primjedbi velikog broja učenika. "Tražio sam od njih da testiraju test", kaže Jovanović. Dodaje da je cilj bio zaštititi učenike i osigurati objektivan test koji će vrednovati njihovo znanje.
Radna skupina utvrdila je u testu čitav niz propusta, ali i jezičnih nekorektnosti. "Ovo što danas radimo je mali korak u smjeru da državna matura bude objektivni test srednjoškolskog obrazovanja i da temeljem tih rezultata krenemo u promjenu onoga što se uči u školama i kako se poučava", kaže Jovanović.
U državnoj maturi ne smije biti grešaka!
Ministarstvo, tvrdi Jovanović, ne može predložiti ukidanje pojedinih pitanja, ali poslat će preporuku Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje da prouči zaključke radne skupine i donese odluku koja neće oštetiti niti jednog učenika koji se "zbog sasvim krive koncepcije testa našao u situaciji da ne može upisati fakultet koji želi".
"Posebno me ljuti nedostatak samokritičnosti autora ovog teksta, koji kaže da je grešaka u testovima uvijek bilo i pa što onda. Ovo nije samo test, ovo je ispit za upis na fakultet. Grešaka u državnoj maturi ne smije biti. Za sve greške netko će morati snositi odgovornost", kaže Jovanović.
Test iz hrvatskog jezika na državnoj maturi je, kaže Rosandić, rađen na konceptu iz devedesetih godina prošlog stoljeća i ne može se primijeniti na suvremenom obrazovanju i današnjem konceptu nastave hrvatskog jezika i književnosti.
Krivnja se ne može prebacivati na učenike
"Promjena koncepcije je nužna", kazao je Rosandić, koji je preuzeo mikrofon nakon Jovanovića. Tvrdi da je radna skupina vrlo pažljivo, profesionalno i odgovorno vrednovala test, poštujući napor ekipe koja je tekst radila.
Krivnja, kaže Rosandić, ne može se prebacivati na učenike, čak i ako nisu dovoljno učili ili radili. To očito, prema njegovu sudu, nije jedini faktor zbog kojeg su mnogi riješili test lošije od očekivanja.
Osnovna razina često teža od više
Skupina je u testu pronašla cijeli niz nepravilnosti. Marko Alerić, predsjednik radne skupine, tvrdi da je test za osnovnu razinu u mnogim detaljima teži od testa za višu razinu. Također napominje da učenici nisu dobili dovoljno vremena za rješavanje testa, kao i da su neka pitanja primjerenija provjeri psihologije nego znanja hrvatskog jezika.
Test niže razine, kaže profesor Budimir, sastavljen je bolje od testa više razine. "Taj test bi bio primjereniji za učenike koji su polagali višu razinu", kaže Budimir.
Kao primjer nepravilnosti, Budimir ističe činjenicu da su mnogi tekstovi koji su učenici morali analizirati na arhaičnom čakavskom naglasku, prepuni riječi koje učenici ne razumiju. "Trebao je biti priložen rječnik manje poznatih riječi i pojmova", kaže Budimir.
"Ne znam po kojem je kriteriju izabran Ujevićev 'Oproštaj'", kaže Alerić. Dodaje da ta pjesma nikako nije trebala biti prva u ispitu, jer se radi o tekstu kojeg učenici teško razumiju pa kod njih može izazvati strah.
Niz pitanja s više točnih odgovora
Radna skupina ima primjedbe na pitanja pod brojevima 7, 16, 23, 35, 39, 51 i 59 u testu više razine. Primjedbe se uglavnom odnose na činjenicu da je ponuđeno više odgovora koji bi mogli biti točni.
Na osnovnoj razini sporna su pitanja pod brojevima 2, 15, 16, 18 i 22. U gotovo svim pitanjima nudi se više odgovora koji mogu biti točni, dok kod pitanja pod rednim brojem 18 nije dovoljno jasno koju bi stilsku figuru učenici morali identificirati.
Izjednačiti književnost i jezik
Alerić također kaže da je potrebno izjednačiti broj zadataka iz književnosti i jezika. "Svi opravdano očekujemo od učenika da znaju upotrebljavati hrvatski jezik u svim jezičnim sposobnostima. Zato smatramo da je to potrebno pojačati", kaže Alerić.
Dodaje da je puno manje primjedbi bilo na jezični dio, jer je puno lakše procijeniti jezično nego književno znanje. "Smatramo da je u budućnosti potrebno uključiti više sveučilišnih nastavnika, kao i stručnjaka za psihologiju u izradu državne mature", kaže Alerić.
Budimir dodaje da je učenike vjerojatno zbunilo što su kroz srednjoškolsko obrazovanje gradivo učili na jedan način, da bi im na državnoj maturi bilo prezentirano nešto sasvim drugo.
"Maturanti su bili u pravu"
Podsjetimo, nakon mnogobrojnih pritužbi učenika i roditelja na ispit iz hrvatskog jezika, Jovanović je okupio 12 stručnjaka (sveučilišnih i srednjoškolskih profesora) koji su napravili analizu. "Maturanti su bili u pravu. Test niti koncepcijski nije bio dobar, bila su mnoga dvojbena pitanja s dvojbenim odgovorima koja su mogla oštetiti učenike i onemogućiti ih da svoje znanje pokažu na najbolji mogući način", rekao je sinoć u HTV-ovom Dnevniku 3 ministar Jovanović te ustvrdio: "Ovaj test nije objektivan odraz znanja maturanata u protekle četiri godine".