Foto: FAH
"BOŽIĆ ove godine dolazi ranije. Ispunio sam obećanje i Europska unija danas okreće novu stranicu", gromoglasno je izjavio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker krajem studenoga u Strasbourgu, predstavljajući pred Europskim parlamentom svoj investicijski megaplan težak najmanje 315 milijardi eura.
Plan koji bi trebao udahnuti novi život u Europu, potaknuti velike investicije te odgovoriti na probleme stagnacije i nezaposlenosti.
Predsjednik Europske komisije istaknuo je kako se ne radi o stvaranju novih sredstava, već o pokretanju novca koji u Europi "spava", ostajući neuložen u realnu ekonomiju.
Fokus na zapošljavanju
"Ovdje se radi o nečemu što nadilazi brojeve, projekte, novac i pravila, radi se o ljudima, o onima među nama koji su nezaposleni.
Moramo poslati poruku narodu Europe i ostatku svijeta - Europa se vraća na noge. Nije vrijeme za osvrtanje, vrijeme je za pogled u budućnost", rekao je Juncker.
Njegov zamjenik Jyrki Katainen također u prvi plan stavlja pitanje zapošljavanja.
"Europska je unija lansirala investicijsku ofenzivu, ogromnu novu inicijativu koja će ponovno potaknuti rast Europe, a njezine stanovnike vratiti na posao. Europa se suočava s manjkom investicija koje su u okviru EU-a opale za više od 430 milijardi eura, od vrha dosegnutog u 2007. godini", rekao je Katainen.
Trodijelni plan
"Slabe investicije onemogućuju brži oporavak te koče dugoročni rast. Investicijski plan bit će temeljen na tri ključna dijela.
Prvo, mobilizirat ćemo privatni i javni novac. Svaki euro javnog novca iskoristit će se za generiranje novih privatnih investicija, bez stvaranja javnog duga.
Drugo, omogućit ćemo da financijska sredstva stignu do realne ekonomije uz transparentno ulaganje novaca u ključna područja, na kojima će biti prepoznati dobri projekti na europskoj razini.
Treće, želimo ukloniti prepreke investiranju kako bismo poboljšali poslovnu klimu i uvjete financiranja.
Svaki od ova tri koraka neophodan je za poticanje novih investicija. Ovaj plan oslobodit će minimalno 300 milijardi eura, ne zaboravimo na dodatne javne i privatne investicije“, dodao je.
Investiranje u male i srednje poduzetnike
„To je preko 300 milijardi eura u ekonomiji kroz tri godine, usmjerenih na poticanje malih i srednjih poduzetnika, na širenje širokopojasne mreže i u manje naseljena područja, na ulaganja u energetsku i prometnu infrastrukturu, a osobit naglasak bit će stavljen na investiranje u obrazovanje, istraživanje i inovacije, jer će upravo ta područja dovesti do novih ideja koje će stvoriti buduća radna mjesta.
Odgovor na trenutačne ekonomske izazove ne može biti nametnut s vrha prema dolje, on se mora dogoditi istovremeno, na nacionalnoj i europskoj razini. Strukturalne reforme, fiskalna odgovornost i investicije moraju ići ruku pod ruku.
Svi povjerenici doprinijet će ostvarivanju ovog ambicioznog investicijskog plana, a ja ću nadzirati njegovu implementaciju", zaključuje Katainen.
Europska unija uložit će 16 milijardi eura, Europska investicijska banka 5 milijardi eura, a računa se i na dodatne javne i privatne investicije. Taj će novac biti uložen u Europski fond za strateške investicije, koji će se otvoriti unutar Europske investicijske banke. Fond će biti korišten za projekte od osobite ekonomske i društvene vrijednosti.
Stručnjaci uključeni u odabir projekata
Fond će imati vlastitu upravljačku strukturu, a njime će se upravljati u skladu s dogovorenim investicijskim smjernicama. Aktivnosti i projekte potvrđivat će nezavisni Investicijski odbor, na temelju njihove isplativosti, ali i drugih kriterija. EIB će Fondu ustupiti svoje stručno osoblje, koje će garantirati i stručnu komponentu pri odabiru projekata.
Od ukupnih 315 milijardi na koje se računa u razdoblju od 2015. do 2017. godine, oko 240 milijardi će ići u strateške investicije, a 75 milijarda usmjerilo bi se prema malim i srednjim poduzećima koja imaju manje od 250 zaposlenih te poduzećima koja zapošljavaju između 250 i 3.000 ljudi. Učinak će biti veći ovisno o doprinosima država članica, koji se za sada ne uzimaju u obzir.
Funkcioniranje plana u praksi
Uloga Fonda je privući privatne resurse koji u Europi postoje, ali se ne investiraju. Procjenjuje se kako će Fond postići efekt multipliciranja 1:15, što znači da će svaki euro javnih sredstava iz Fonda u konačnici proizvesti 15 eura.
Stručnjaci se slažu kako je procjena o multiplikatornom učinku od 1 prema 15 konzervativna te se očekuje još veći multiplikator. Inače, EIB u većini investicija ostvaruje multiplikatorni učinak od najmanje 1:18, a obično se on kreće između 1:22 i 1:25.
Odluka Europskog vijeća pada 18. prosinca
Plan dolazi pred Europsko vijeće 18. prosinca, a očekuje se da će biti potvrđen. Ukoliko do toga dođe, to će ujedno značiti i obvezivanje država članica Europske unije na provođenje plana. Uz Europsko vijeće, plan će morati odobriti i Europski parlament.
Pravni okvir za Fond očekuje se već siječnju ili veljači, a u funkciju bi mogao biti stavljen sredinom sljedeće godine.
„Ovim planom šaljemo poruku o tome kako Europa može pomoći budućim generacijama, ali i ostatku svijeta.
Ovo nije vrijeme za nacionalne, političke ili ideološke borbe, vrijeme je za masovni politički i društveni konsenzus, veliku pogodbu pomoću koje ćemo zaposliti Europu“, istaknuo je Juncker za vrijeme svojeg govora u Strasbourgu.
Mayer: Garancija EU-a i ekspertiza EIB-a
Martin Mayer, glasnogovornik Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, za Index je prokomentirao nekoliko ključnih aspekata Junckerovog investicijskog plana.
„Ono što novi plan razlikuje od postojećih EU fondova i što ga čini uvjerljivim za investitore to je garancija EU proračuna u kombinaciji s stručnom ekspertizom Europske banke za investicije. Takva garancija će omogućiti investitorima da započnu s velikim projektima, n.pr. infrastrukturnim, gdje su rizici znatni, posebice u početnoj fazi“, ističe Mayer.
Komentirajući najavljeno zasjedanje čelnika država i vlada zemalja članica na Europskome vijeću 18. prosinca, istaknuo je kako je bit plana u zajedničkom interesu svih zemalja članica EU-a.
„Ne želim prejudicirati summit Europskog vijeća. No, bit plana je da se potaknu investicije u sektorima ključnim za gospodarski rast i zapošljavanje, i to bez stvaranja novih dugova.To bi trebalo biti u zajedničkom interesu svih zemalja članica EU-a“, smatra.
Glasnogovornik Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj naglasio je za Index kako je Junckerov investicijski plan za Hrvatsku velika prilika, ali i izazov.
„Procjene Europske komisije i Europske banke za investicije su zaista "oprezne", i to s namjerom. Potencijal bi mogao bit i viši. Ono što je ključno u toj priči i što je sastavni dio ovog investicijskog paketa je priprema dobrih održivih projekata koje stvaraju dodatnu vrijednost u realnoj ekonomiji . Sve zemlje članice mogu se u to uključiti. Za Hrvatsku je to velika prilika ali i izazov“, zaključuje.