Foto: Marko Lukunić / Pixsell, FAH
Tako je Dejan Jović, politolog i bivši glavni savjetnik Ive Josipovića na Pantovčaku, na Facebooku prokomentirao otkriće Tportala da agenti SOA-e dobivaju povlaštene stambene kredite uz dva posto kamate. Omogućeno im je to ugovorom koji je između SOA-e i PBZ-a potpisan u vrijeme vlade Ive Sanadera, dok je na čelu SOA-e bio Tomislav Karamarko.
Za Jovića, radi se o potencijalno ozbiljnom narušavanju nacionalne sigurnosti. "Dakle, sad banka - koja je, usput rečeno, u talijanskom vlasništvu - zna sve podatke o tim agentima?", piše Jović na Facebooku.
Također, Jović se pita nije li takav ugovor između SOA-e i PBZ-a potencijalni sukob interesa. "Naime, bi li SOA bila fair u istraživanju npr. potencijalnog gospodarskog kriminala u banci koja je njenim agentima omogućila ovako povoljne kredite? Ili bi 'zažmurila na jedno oko?'", pita se Jović.
Cvrtila: Banka mora čuvati tajnu, takav ugovor nije neobičan
Stručnjak za sigurnost Vlatko Cvrtila u razgovoru za Index, međutim, kaže da on u ovom slučaju ne vidi nikakvu posebnu sigurnosnu ugrozu. "Banke nisu ustanove koje se bave obavještajnim radom, njima taj podatak ništa ne znači, osim da se radi o klijentu za kojeg jamči državna ustanova", kaže Cvrtila, te dodaje da se vjerojatno radi o vrlo malom proračunskom trošku.
"Taj podatak banci ništa ne znači. Ona posluje po načelima bankarske tajne, tako da sigurno neće podijeliti te podatke s nekim drugim. Uostalom, vlasnici PBZ-a su državljani i banke iz Europske unije, asocijacije kojoj i mi pripadamo. Čak i kad bi banka podijelila te podatke s npr. talijanskom tajnom službom, njima to ne bi puno značilo. Imena i prezimena ljudi koji rade u sustavu ne bi značajno narušili nacionalnu sigurnost, ali banka radi po načelu bankarske tajne pa se vjeruje da te podatke neće dalje distribuirati ili zlorabiti u neke svrhe koji su suprotni od interesa njihovog financijskog poslovanja", kaže Cvrtila.
Dodaje da djelatnici obavještajnih službi i u drugim državama dobivaju neke povlastice, i to zbog toga što su se, odlučivši se za karijeru u tajnim službama, svjesno odrekli određenih građanskih prava.
"Radi se o ljudima koji ne mogu biti članovi političkih stranaka, ne mogu se kandidirati ne izborima, nije im dozvoljeno sindikalno se organizirati, niti pregovarati o kolektivnim ugovorima kako bi se izborili za veća prava... I u drugim dijelovima svijeta djelatnici tajnih službi imaju neke privilegije kojima se kompenziraju drugi nedostaci, poput beneficiranog radnog staža ili povlaštenih mirovina", tvrdi Cvrtila.
Komentar ove situacije pokušali smo dobiti i od Miroslava Tuđmana, predsjednika saborskog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. No, Tuđman nije bio raspoložen za razgovor, a opravdao se tvrdnjom da nije danas još čitao medije pa ne može komentirati informaciju koja do njega nije stigla.