Ilustracija: Arhiva
VIŠE od sedam mjeseci u najmlađoj EU članici Hrvatskoj neisplata plaća je kazneno djelo. Kazna za neisplatu cijele, dijela plaće i neuplaćivanje doprinosa je do tri godine zatvora. U praksi, međutim, taj dio novog Kaznenog zakona čini se mrtvo slovo na papiru.
"Mislim da to nema nigdje, osim nekada i DIOKI-u, da radnici dolaze na posao, ali ne mogu raditi jer im je isključena struja, a plaće vidjeli nisu", rekao je sindikalist Josip Juričić.
Prosvjed pred Ministarstvom rada
Za rad bez plaće znaju i radnice osječke Modne konfekcije Slavonija, koja nakon završenog stečaja i 70 godina stavlja ključ u bravu, a sudbinu svojih potraživanja iščekuju čuti u rujnu. Radnica zadarske Adrie Nevenka Dodik s kolegicama je nedavno prosvjedovala pred Ministarstvom rada.
"Pored svega toga, da nam barem da naše plaće koje smo zaradili. Od 8. mjeseca 2012. nitko nam nije kune dao. To je sramota", rekla je tada Dodik.
Kaznenu prijavu su podnijeli, no do danas - ništa, kaže sindikalist Šimo Orešković.
Inspekcija rada lani je obavljenim nadzorima utvrdila 1.253 kršenja Zakona o minimalnoj plaći, odnosno neisplatu propisanog minimalca za više od 14 tisuća zaposlenih. Zbog sumnje u povredu prava iz radnog odnosa protiv poslodavaca je podnijela 6 kaznenih prijava, od kojih 4 zbog 'osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela'. Na fijasko slova zakona u praksi upućuje i evidencija Državnog odvjetništva za Zagreb.
"Vezano uz vaš upit, možemo vas izvijestiti da je Općinsko kazneno odvjetništvo od 1. siječnja do 31. srpnja ove godine zaprimilo jednu kaznenu prijavu zbog kaznenog dijela neisplate plaća iz članka 132. Kaznenog zakona u odnosu na koje je, zbog nepostojanja osnova sumnje, doneseno rješenje o odbačaju", izvijestili su nas iz Državnog odvjetništva u Zagrebu.
No posao se nastavlja.
"Uz navedeno, Državno odvjetništvo je o postupanju poslodavaca radi neisplate plaća obaviješteno još u 22 slučaja u odnosu na koja je u tijeku provođenje potrebnih izvida radi ocjene opstojnosti kaznenog djela", kažu iz Državnog odvjetništva.
Krive su institucije
Tako su, na žalost radnika, ali ne i čuđenje sindikata, brojke dosad potvrdile ionako slabu vjeru u svrsishodnost pompoznog najavljene kaznene sankcije. Među 'zlogukim' prorocima bio je i čelnik HUS-a Ozren Matijašević, koji najveću krivnju uz radnike pripisuje institucijama koje i dalje 'ne rade svoj posao.'
"Oteže se s istragama, istrage se pretvaraju u kamilicu, a ako se i dođe do završetka istrage i pokrene kazneni postupak, onda godinama treba za izricanje kazne. Zbog svih tih stvari, a i zbog činjenice da se slabo otvaraju radna mjesta, odnosno nikako, radnici se ne odlučuju na podnošenje kaznene prijave", ističe Matijašević.