Ilustracija: Guliver image/Getty images
KINA je stavila pod zajedničku upravu brodove nekoliko civilnih agencija i tako dobila respektabilnu flotu koja obavlja niz zadaća: od nadzora istraživanja nalazišta nafte i plina, sukoba s tuđim ribarskim flotama i japanskom obalnom stražom, do širenja utjecaja na sve veći dio Pacifika.
Brodovi nedavno ujedinjene obalne straže svakodnevno se nalaze oko spornih otoka i grebena Južnog i Istočnog kineskog mora. Premda brodovi nisu naoružani kao oni u sastavu mornarice, čime se smanjuje mogućnost da eventualni incidenti prijeđu prihvatljivu granicu, ipak predstavljaju moćan "argument" u kineskom nastojanju proširenja suvereniteta na tom području Pacifika.
Na plenarnoj sjednici parlamenta Kina je donijela odluku o stavljanju četiri pomorske agencije, Agenciju za pomorski nadzor, pomorsku policiju, flotu za zaštitu ribarskih zona i obalnu stražu pod okrilje Državne uprave za oceanografiju.
Ta uprava je relativno mlada državna agencija, a zadužena je za upravu nad teritorijalnim morem, zaštitom pomorskog prava i istraživanja.
Kineska obalna straža ima 370 brodova
Nedavna studija japanskog Nacionalnog instituta za obrambena istraživanja koje radi za ministarstvo obrane tvrdi da je vrlo malo poznato o ustroju i nadležnostima Državne uprave za oceanografiju i njenoj povezanosti s ratnom mornaricom. Prema podacima Instituta za strateške studije (IISS) sa sjedištem u Londonu, kineska obalna straža ima 370 brodova.
Kineski državni list Global Times kaže da samo Agencija za pomorski nadzor ima više od 200 brodova, devet zrakoplova za nadzor mora i oko 8400 djelatnika, a novinska agencija Xinhua je javila da bi do ljeta ove godine trebala dobiti još 36 novih patrolnih brodova.
Usporedbe radi japanska obalna staža, tehnološki najnaprednija u regiji, ima 389 brodova raznih veličina i 25 zrakoplova, navode u IISS-u.
Mnogi od brodova za nadzor mora su fregate koje su brisane s popisa flote kineske ratne mornarice, a 2012. je objavljeno da su u sastav flote za nadzor prebačena i dva nekadašnja razarača. Prilikom prijelaza iz vojne u civilnu flotu s brodova se demontiraju gotovo svi sustavi naoružanja. Nije poznato ni koliko Kinezi daju za "civilnu flotu" niti koliko u svom sastavu ima brodova, među kojima ima i onih koji su nedavno skinuti s popisa ratne mornarice i prebačeni u sastav obalne straže.
Kina najavila povećanje izdavanja za vojne svrhe
Kina je prošli tjedan rekla da će povećati izdvajanja za vojne svrhe za 12,2 posto na 131 milijardu dolara u 2014. godini, nakon što je u 2013. to povećanje iznosilo 10,7 posto. Međutim, dobar dio potrošnje nije prikazan u obrambenom proračunu i mnogi stručnjaci procjenjuju da Peking daje oko 200 milijardi za vojsku, i time dolazi na drugo mjesto u svijetu iza SAD koje su za fiskalnu 2014. izdvojile 526,8 milijardi dolara za vojne svrhe.
Premijer Li Keqiang prošli je tjedan rekao da će vlada pojačati obranu granica, pomorskog i zračnog prostora, ali nije objavio pojedinosti o proširenju obalne straže ili bilo što o njezinim aktivnostima.
"Snage za pomorski nadzor prošlih su godina dobile određeni broj novih brodova, što ukazuje da se tom pridaje važnost i da se za to izdvajaju sredstva", rekao je Dean Cheng, član stručnog tima organizacije Heritage Foundation sa sjedištem u Washingtonu. "Flota je velika...i može pomoći u zastrašivanju potencijalnih protivnika", dodao je on.
Raste napetost
Širom Azije raste napetost jer je Kina sve agresivnija u polaganju prava na sporna područja. U Istočnom kineskom moru Kina i Japan se spore oko skupine otoka koje administrativno nadzire Tokio. Peking također polaže pravo na 90 posto Južnog kineskog mora, a na područja na kojima su potencijalna nalazišta nafte i plina pravo polažu i Vijetnam, Filipini, Malezija, Brunei i Tajvan.
Kineska civilna flota sada redovno nadzire obje strane Južnog kineskog mora; njezini brodovi plove oko pličina Scarborough i Second Thomas na koje polažu pravo i Filipini, ili patroliraju morem južno od Vijetnama gdje Hanoj obavlja istraživanja naftnih izvora.
Kineska ratna mornarica također je aktivna u spornim područjima, ali je sve više usmjerena na operacije iza kineskog priobalnog mora. Peking je krajem 2013. poslao svoj jedini nosač zrakoplova Liaoning na prvu vježbu u Južno kinesko more.
Obalna straža je na samoj oštrici obrane područja koje Kina smatra svojim suverenim teritorijem. U jednom od novijih incidenata Manila je prosvjedovala zbog uporabe vodenih topova s brodova kineske obalne straže protiv filipinskih ribara 27. siječnja. Peking kaže da ima puno pravo odgovoriti na "provokacije".
Državna uprava za oceanografiju je u veljači priopćila da će trajno stacionirati jedan od svojih većih brodova na otočju Paracel u Južnom kineskom moru, na koje pravo polažu Vijetnam i Tajvan.
"Kineska civilna flota na području Istočnog i Južnog kineskog mora igra antagonističku ulogu"
Direktor za obavještajne operacije pri američkoj Pacifičkoj floti, kapetan James Fanell, na konferenciji o pomorskoj sigurnosti prošli mjesec je rekao da kineska civilna flota na području Istočnog i Južnog kineskog mora igra "antagonističku" ulogu.
"(Civilna flota) ugrožava i zlostavlja kineske susjede dok brodovi kineske ratne mornarice, koji štite tu flotu, obilaze regiju i tijekom prijateljskih posjeta lukama obećavaju prijateljstvo i suradnju", rekao je Fanell, a američka mornarica je poslije priopćila da je on iznosio osobne stavove, a ne službeni pogled pomorskih snaga SAD.
"Mnogi visoki izvori u kineskoj vojsci tvrde da djelovanje njihove mornarice i obalne straže nisu uopće sinkronizirani. To jednostavno nije istina. Cijela kampanja je vrlo pažljivo usklađena u Pekingu", prenosi Reuters riječi neimenovanog američkog dužnosnika.