Foto: Sisak.info
KOMISIJA Hrvatske biskupske konferencije (HBK) "Iustitia et pax" poziva kršćane katolike i hrvatske građane, ljude dobre volje, da 1. prosinca ove godine izađu na prvi referendum građanske inicijative u slobodnoj i neovisnoj Republici Hrvatskoj i izjasne se za određivanje braka kao pravno uređene životne zajednice žene i muškarca.
Izjava, naslovljena "U zaštitu braka i obitelji - o obitelji i prvo-prosinačkom referendumu" sastoji se od pet cjelina podnaslovljenih - glas za obitelj, lutanja politike, osobitosti institucije braka, važnost referenduma, te dužnost dijaloga i uvažavanja vrijednosti.
Ističe se da se u pravnom smislu ništa ne mijenja unošenjem u Ustav definicije braka kao zajednice muškarca i žene, već se samo potvrđuje postojeća definicija braka kao "zakonom uređene životne zajednice žene i muškarca" iz odredbe čl. 5. hrvatskog Obiteljskog zakona iz 2003. godine.
Tako se "unošenjem u Ustav ustanova braka samo osnažuje", a to svoje stajalište Komisija potkrepljuje navođenjem više međunarodnih dokumenata i konvencija koje je RH usvojila. Među njima je i Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe u kojoj u 12. članku stoji da "muškarac i žena u dobi za sklapanje braka imaju pravo stupiti u brak i osnovati obitelj...".
Za Komisiju je "neprimjereno, ali i protupravno, kad od hrvatske izvršne vlasti slušaju da bi unošenje definicije braka u Ustav predstavljalo veliku pljusku hrvatskom političkom sazrijevanju i korak unazad".
Ukazujući na važnost referenduma, Komisija ističe da "referendum može spriječiti hirovite promjene ustanove braka mogućom političkom samovoljom saborske većine, bez obzira na volju naroda, kao što je pokazao francuski slučaj".
Komisija "sa zabrinutošću konstatira da u Hrvatskoj nema dijaloga o pitanjima temeljnih vrijednosti, posebice nema institucionaliziranog dijaloga zakonodavne i izvršne vlasti s religijskim zajednicama". To je, kako se navodi, "potvrdila građanska inicijativa 'U ime obitelji' za ustavnim definiranjem braka, koji nikako nije samo katoličke, ili kršćanske provinijencije, nego i muslimanske, židovske, agnostičke i ateističke".
Zato Komisija predlaže da "hrvatska Vlada i Sabor, bilo kod promjene Ustava, bilo kroz koji ustavni zakon, slijede primjer Europske unije, kojoj sada pripada Hrvatska, i uvede 'redovit, otvoren i transparentan dijalog s Crkvama i drugim zajednicama uvjerenja (čl. 17. Lisabonskog ugovora)".
Predsjednik Komisije "Iustitia et pax" sisački biskup Vlado Košić najavio je da će 4. prosinca Komisija predstaviti javnosti izjavu o drugim životnim zajednicama.