Screenshot: YouTube
FINSKA, jedna od najžešćih saveznica Njemačke u zagovaranju mjera štednje u EU uskoro će osjetiti dio boli koju takva politika podrazumijeva, piše Bloomberg.
"Smanjene cijene rada je prvi veliki izazov Finskoj na putu prema ekonomskom oživljenju," kaže Anssi Rantala, glavni ekonomist finske banke Aktia. "Zemlja si ne može priuštiti neuspjeh u tome".
Sipila želi da se cijena rada u Finskoj umanji za 5 posto do 2019. godine, prijedlog kojeg su snažni sindikati glatko odbili u svibnju, samo mjesec dana nakon što je taj samonikli milijunaš pobijedio na izborima uz zavjet da će spasiti ekonomiju.
Očekuje se da će vlada novi, detaljni plan proračunskih ušteda u iznosu od 1.5 milijarde eura, predstaviti do kraja mjeseca. Sindikati imaju tri tjedna za odgovor.
Rantala tvrdi da je najbrži put nižim cijenama rada u produžetku radnih sati bez pratećih povišica, što predstavlja učinkoviti rez koji ne izgleda loše na papiru.
"Produžetak radnih sati bi bila uistinu snažna mjera," dodaje Pasi Kuoppamaki, glavni ekonomist Danske Banke u Helsinkiju. "To bi bio korak u pravom smjeru".
Bloomberg navodi sa su nepopularne mjere nužne kako bi se oživjela konkurentnost u naciji koja se još nije oporavila od pada Nokije i nedostatka potražnje za papirom.
Cijena rada u Finskoj, gdje se BDP postojano sažimlje već tri godine, gotovo je 20 posto veća u odnosu na glavne trgovinske partnere, uključujući Njemačku. Zahvaljujući članstvu u eurozoni, nacija ne može devalvirati valutu i tako umanjiti razliku.