Foto: Index
IZ HRVATSKE je u protekle 23 godine, prema službenim podacima, iselilo gotovo 150.000 Hrvata. Podaci su to Državnog zavoda za statistiku dobiveni kroz istraživanja o migracijama stanovništva na temelju podataka koji se prikupljaju u Odjelu za upravne poslove Ministarstva unutarnjih poslova. Hrvatska i službeno već pet godina zaredom bilježi migracijski minus.
Stvarna brojka onih koji su napustili Hrvatsku je i znatno veća od statističke jer statistika broji samo one koji su van države dulje od godinu dana i koji su to prijavili Ministarstvu unutarnjih poslova.
> Daleko smo mi od Europe: Hrvati imaju male plaće i prevelike poreze
> Evo s koliko novca mjesečno hrvatski radnici uzdržavaju državu
Zbog dugogodišnje krize, teških životnih uvjeta i visoke nezaposlenosti sve je veći broj onih koji se posao odlučuju potražiti u inozemstvu, a nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju broj onih koji se odvažuju na takav pothvat, posebice mladih i visokoobrazovanih, dodatno je povećan.
Prema svježe objavljenim podacima DZS-a za prošlu godinu, u 2013. su iz Hrvatske iselile 15.262 osobe, od čega čak 13.394 hrvatskih državljana.
Tako je u prošloj godini zabilježeno najveće iseljavanje Hrvata otkako je samostalne i nezavisne Republike Hrvatske. Toliko ih, prema službenim brojkama, iz Hrvatske nije bježalo ni u ratnim godinama.
Jedni bježe, drugi useljavaju
Statistički gledano, u zadnje 23 godine Hrvatska bilježi migracijski plus od 350 tisuća stanovnika. Ta je brojka prvenstveno uvećana tijekom devedesetih kad su u Hrvatsku iz Srbije i BiH zbog rata stigle brojne izbjeglice i prognanici, od kojih se mnogi ni dan danas nisu vratili kućama već su ovdje sagradili novi život.
U prošloj godini Hrvatska je zabilježila blagi rast useljavanja, što se prvenstveno može zahvaliti činjenici da smo ulaskom u članstvo Europske unije postali poželjniji među državljanima zemalja koje su u još težoj gospodarskoj situaciji od Hrvatske pa su kod nas odlučili potražiti bolji život. Nažalost, zbog problema ilegalnih imigracija i rada na crno, statistička brojka ne daje stvarnu sliku.
Stvarne brojke iseljenih višestruko veće od statističkih
Prije nekoliko mjeseci je dr. sc. Božo Skoko iznio podatak kako je zbog ekonomske krize Hrvatsku u zadnje tri godine napustilo 60 do 70 tisuća ljudi, uglavnom mladih, no ti se podaci iz istraživanja koje su proveli profesorica na Hrvatskim studijima Rebeka Mesarić Žabčić i demograf s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Anđelko Akrap, ne poklapaju sa službenom statistikom DZS.
Braneći svoju tezu o tome kako je samo unazad pet godina iz Hrvatske iselio grad veličine Rijeke - oko 150.000 ljudi, autori istraživanja tvrde kako podaci dobiveni iz Državnog zavoda za statistiku ne odražavaju pravu sliku jer se Ministarstvu unutarnjih poslova ne prijavljuju sve osobe koje se iseljavaju i doseljavaju.
Kritičari gore navedenog istraživanja tvrde kako iza "napuhane priče o odljevu mladih hrvatskih mozgova na Zapad" zapravo stoje prešućene ogromne brojke o iseljavanju hrvatskih Srba. Naime, iako se često može čuti kako mladi u potrazi za poslom masovno bježe u "obećane zemlje" poput Kanade, SAD-a, Australije te razvijene zapadnoeuropske zemlje, statističke brojke DZS-a pokazuju kako već godinama polovica stanovnika koji odlaze iz Lijepe naše sele u susjedne Srbiju te u Bosnu i Hercegovinu, iz koje bilježimo i najveće useljavanje.
S burze do posla u inozemstvu
Sve je više onih koji posao ne mogu pronaći u Lijepoj našoj pa odlaze iz Hrvatske "trbuhom za kruhom".
Prema statistici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, koji trenutno službeno evidentira oko 300.000 nezaposlenih, u prvoj polovici godine posao u inozemstvu pronašlo je nešto više od dvije tisuće ljudi koji su u Hrvatskoj bili prijavljeni na burzu, što je brojka gotovo jednaka onoj koja se odnosi na čitavu 2013. godinu.
Ti podaci ne predstavljaju podatke o iseljavanju iz Hrvatske, jer ta evidencija uključuje sezonske radnike, pomorce i privremene radnike, a ne uključuje one koji svoju nezaposlenost nisu imali evidentiranu na burzi.