Foto: FAH
ZAKONODAVNI okvir kojim su uređena prava nacionalnnih manjina u Hrvatskoj je dobar, ali zapinje provedba pogotovo kada je riječ o službenoj uporabi manjiskog jezika i pisma, dok je zastupljenost manjinske problematike u javnim medijima, odnosno i na HTV-u i Hrvatskom radiju vrlo slaba.
Uz manjinske zastupnike na tribini su bili i predsjednik Vladinog Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer i SDP-ova zastupnica Melita Mulić.
Mi smo na polovici mandata i želimo razgovarati s onima koje predstavljamo što radimo i od njih čuti informacije s terena, rekao je domaćin tribine zastupnik Nedžad Hodžić.
Melita Mulić istaknula je kako imamo normativni optimizam, ali kada je riječ o impementaciji tu još uvijek ima prostora za poboljšanje. Istaknula je problem zapošljavanja pripadnika nacionalnih manjina, a nisu, dodala je, ispunjeni ni zakonski standardi uporabe manjiskog jezika i pisma.
Milorad Pupovac naveo je kako se zaboravlja da je Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina koji je u prvom obliku donijet 1992. zapravo bio uvjet za međunarodno priznanje Hrvatske, a naposlijetku, to je bio uvjet i za ulazak u EU. "Hrvatska se u pristupnim pregovorima obvezala ispuniti mnoge stvari, a to je i učinila. Neke još nisu ispunjene, ali nije problem u tome da se sve ispuni, već ono što je ispunjeno da se ne pokvari", smatra Pupovac.
Govoreći o Ustavnim promjenama, a o čemu je govorio umjesto spriječenoga zastupnika talijanske manjine Furia Radina, rekao je da su inicirane zbog nečeg drugog, ali da su s aspekta manjina važne izmjene o referendumu, regionalizmu te one koje bi Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina zaista odredile kao ustavni, jer, drži Pupovac, on to zasada, iako nosi taj naziv, u stvarnosti nije. Referendumom se, ma kakve uvjete propisivao, ne bi smjelo zadirati u ljudska i prava manjina, poručio je.
Položaj manjina u medijima je loš, ustvrdio je Mile Horvat (SDSS). "Stanje se promijenilo nagore. Na HTV-u nema još uvije redakcije za manjine, a od 163 tisuće snimljenoga materijala u 2012., manjine su zastupljene s nešto više od jedan posto i to u dvije emisije – Mozaiku i Prizmi. Ne želimo da se o manjinama priča samo u kontekstu folklora i kulinarstva, ali to je nažalost naša realnost", rekao je Horvat. Dodao je da od 160 postaja Hrvatskog radija svega njih 17 ima manjinske redakcije, a i neke od njih su više fiktivne, negoli što proizvode program.
"Na portalima koje nitko ne kontrolira čest je govor mržnje prema pripadnicima manjina. Zbog svega smo nezadovoljni i to smo rekli i prošloj i ovoj Vladi", rekao je Horvat.
Dragan Crnogorac govorio je također o službenoj uporabi jezika i pisma, a u kontekstu toga i o inicijativi za referendum o neuvođenju ćirilice u Vukovar. Osim što bi to bilo protivno Ustavnom zakonu, Crnogorac smatra da se taj referendum ne može provesti jer bi to značilo da hrvatski građani dva puta glasuju o istoj stvari. Naime, on drži da je na prvom referendumu održanom 1990. ogromna većina građana glasovala za samostalnu Hrvatsku koja će, podsjetio je na referendumsko pitanje, manjinama jamčiiti kulturnu autonomiju.
"Dakle, građani su se o tom pitanju već izjasnili i to s 94 posto", rekao je Crnogorac.
O položaju romske zajednice govorio je njihov zastupnik Veljko Kajtazi istaknuvši da se napretkom društva nabolje mijenja i položaj Roma, ali da još uvijek 94 posto romskih obitelji prima neki oblik socijalne pomoći. Žive u zatvorenom krugu siromaštva, a temeljni problem je nedostaak obrazovanja i ekološke osvještenosti na čemu svi moramo raditi, rekao je Kajtazi.