Milanović: Monetizacija autocesta je nužna, većinu godine su prazne

Foto: Hina

PREMIJERI Hrvatske, BiH, Crne Gore i Albanije u Cavtatu su održali radni sastanak na temu europskih integracija i mogućnosti regionalne suradnje na ključnim infrastrukturnim projektima. Sastanak je priprema za predstojeću konferenciju o zapadnom Balkanu koji na inicijativu njemačke kancelarke Angele Merkel u četvrtak održava u Berlinu.

Uoči Berlina i predstavljanja ključnih regionalnih projekata, glavna tema sastanka premijera bila je, uz ostalo, buduća jadranska autocesta do Grčke, duljine 1100 kilometara koja bi zemlje regije povezala sa središnjom i zapadnom Europom. Hrvatskoj je na njenom dijelu koridora preostao dovršetak dionice Križišće-Žuta Lokva, kako je planirano novcem iz europskih fondova.

Postignut je konsenzus oko potrebe izgradnje jadransko-jonske autoceste. ''To je zajednički interes svih četiriju država koji još uvijek nije ostvaren, a važan je i za Hrvatsku, kao jedan kontinuitet pravca koji povezuje ovu regiju, i za Crnu Goru, Albaniju, i naravno za BiH nakon Hrvatske prvu, a rekao bih i za Kosovo'', kazao je premijer Zoran Milanović.

Premijer se osvrnuo i na planiranu monetizaciju autocesta. Ponovio je kako je ona nužnost, s obzirom da smo ih sagradili vlastitim novcem.

''Monetizacija autocesta je nažalost posljedica toga da se cesta puni tri ili četiri mjeseca u godini, a ostatak godine je prazna. A nas ima samo 4,3 milijuna, a ne 12 milijuna. Nema nas dovoljno da bismo tu cestu cijele godine eksploatirali. Zato nam treba veza prema jugu'', obrazložio je Milanović razloge za odluku vladajućih o monetizaciji.

Gotovo 12 milijardi eura na raspolaganju za prekogranične projekte

Novac ne bi trebao biti problem za izgradnje jadransko-jonske autoceste, obzirom na strategiju Europske komisije za Jadransko-jonsku regiju i gotovo 12 milijardi eura koji su na raspolaganju za prekogranične projekte.

Eurozastupnica, HDZ-ova Ivana Maletić kaže kako je ključno u strategiju uključiti projekte značajne za čitavu regiju koji će onda imati prednost i u financiranju iz fondova.

''I fondovi koji pripadaju svakoj od tih država će se moći međusobno povezati i efekt njihova ulaganja multiplicirati kroz velike, važne projekte za regiju. Znači, to su i prometni pravci, ali isto tako i energetika, ribarstvo, poljoprivreda. Tako da Hrvatska kao država sudjeluje u toj makroregiji. A ako bude aktivna, moći će isto tako neke svoje interese možda jače iskazati i povući onda značajnija sredstva'', pojašnjava Maletić.

Zapadni Balkan ne smije biti prepušten sam sebi

U Cavtatu je jedna od najavljenih tema sastanka bila i europska perspektiva zemalja zapadnog Balkana. Za Hrvatsku, kako je poznato, riječ je o procesu od strateškog značaja uz jasnu podršku svim zemljama regije. Da zapadni Balkan ne smije biti prepušten sam sebi, redovno upozorava i njemačka kancelarka Angela Merkel.

Uoči skupa u Berlinu, Merkel je ponovo istaknula snažniji angažman Njemačke na ovim prostorima. U videoporuci čelnicima regije, u svjetlu šansi za priključenje EU, poručila da je suradnja danas važnija od konfrontacije, unatoč nizu sukoba koji još postoje. ''Europsku perspektivu imaju sve države. Tempo pristupanja Hrvatske ne mora biti mjera budućih pristupa. Važna je volja i mogućnosti koje ovise o kandidatkinjama''.

Na berlinski skup koji je inicirala kancelarka, osim šefova Vlada Albanije, BiH, Kosova, Makedonije, Crne Gore i Srbije te Slovenije, u četvrtak stiže i premijer Milanović. Bit će to nova prilika za razgovor, nakon neslavnog zahlađenja bilateralnih odnosa zbog slučaja Perković.