Mještani Resnika u nedjelju opet prosvjeduju protiv Bandićeve ideje o izgradnji Centra za gospodarenje otpadom

Foto: Google Maps

MJEŠTANI Resnika u nedjelju u 12:30 sati na središnjem prostoru u Resniku, ispred crkve, opet prosvjeduju protiv namjere gradonačelnika Zagreba Milana Bandića da u njihovoj blizini izgradi Centar za gospodarenje otpadom.

Muke Resničana počinju 2008. kada je promovirana ideja da se u njihovoj blizini izgradi Spalionica otpada. Nakon pritiska javnosti i znanstvenih dokaza da je spalionica štetna, Grad je od te ideje odustao. Pet godina poslije otpad je ponovno gorući problem Resnika, nakon što je gradonačelnik na zadnjoj sjednici Skupštine "ispalio metak" rekavši da će na istoj lokaciji osvanuti Centar za gospodarenje otpadom. To je nešto što bi trebalo zabrinuti sve Zagrepčane, a ne samo nas, kaže Dario Čalušić iz Kriznog eko stožera.

"U Resniku su bunari za vodu, 60 posto Zagreba se opskrbljuje tom vodom, tu je i veliko poljoprivredno područje, tzv. trbuh Grada Zagreba. Bandić bi htio da naša djeca, naši potomci da jedu otrovanu hranu od smetlišta", rekao je Čalušić.

Znanstvena istraživanja su pokazala da u krugu 40 - 50 kilometara od Centra za gospodarenje otpadom ne smije biti naselje. To je apsurdno, jer sa svog balkona gledamo zemljište na kojem bi taj Centar, čiji je sastavni dio i Spalionica, trebao biti, upozorava predsjednica Udruge za zaštitu okoliša Resnik, Branka Genzić-Horvat.

"Do prvih kuća ima 500 metara zračne linije. Taj Centar za gospodarenje otpadom znači novi Jakuševac, gdje će kao produkt svega toga biti odlagalište smeća, koje se neće uspjeti odvojiti jer je dokazano da se samo 20 posto prikupljenog komunalnog otpada kroz takve uređaje reciklirati. Imat ćemo jednu apsurdnu situaciju da će nam svega 2 kilometra zračne linije od Jakuševca, nastati isto takav novi, još veći i opasniji Jakuševac", izjavila je Genzić-Horvat.

Ona se pita tko će tu investiciju platiti, s obzirom da Resničani već dugi niz godina vode bitku i s pročistačem otpadnih voda, koji je po njihovu mišljenju, uzalud bačen novac. "Ti ljudi koji žive u okolici i šire, ovisno o ruži vjetrova, osjećaju nesnosan smrad koji se širi. Radi se o jednom besmislenom projektu, jer smo saznali u Zagrebačkim otpadnim vodama da 70 posto tog otpadnog mulja čini anorganska tvar, a logično je da anorganska tvar ne može gorjeti."

Resničani su pisali gradonačelniku, Skupštini, odborima pa čak i resornom ministarstvu. Nitko od njih dosad im nije odgovorio. U svojoj borbi su odlučni. Ne budu li hrvatske institucije riješile problem, Resničani će po pravdu i na Europski sud za ljudska prava u Strasbourg.