Foto: Guliver image/Getty Images
Monsanto je doveden u centar pozornosti prošle subote, kad je u prosvjedu "Marš protiv Monsanta" sudjelovalo 400 gradova u 52 države. Prosvjedovalo se protiv Monsantovog GMO sjemena, njegovog lobiranja i utjecaja na svjetske vlade te protiv kompanije općenito.
Prosvjednicima je pogodovalo otkriće genetski modificirane pšenice na farmi u Oregonu. Monsanto je to GMO sjeme razvio davno, no 2004. je zabranjena prodaja i potrošnja istog. Reakcije su bile neposredne: Japan je obustavio uvoz pšenice iz SAD-a, kao i Južna Koreja. Europska komisija za zaštitu potrošača zabranila je uvoz i prodaju bilo kakvih proizvoda koji se pokažu pozitivnima na GMO testove, a taj primjer slijede i mnoge države izvan Europe.
Nisu htjeli na etiketama navesti sastojke!
Jedan od fokusa prosvjeda bio je problem etiketiranja GMO proizvoda. Naime, prosvjednici su zahtijevali da se GMO sastojci u hrani navedu na etiketama proizvoda, na isti način kako su navedene masti, proteini i ostali sastojci, te da se na taj način omogući potrošačima izbor - žele li kupovati GMO hranu ili ne.
No, kompanija na to nije pristala zbog zabrinutosti da bi kupci pročitali sadržaj na etiketi te posegnuli za nekim drugim proizvodom; Monsanto tvrdi da ljudi ne moraju ni znati za GMO sastojke jer su oni ionako potpuni sigurni za njihovo zdravlje, prenosi Business Insider.
Ove tvrdnje podsjećaju na neke starije probleme i proizvode vezane uz Monsanto. DDT, reklamiran kao potpuno siguran proizvod, sada je zabranjen diljem svijeta; industrijske kemikalije PCB proglašene su veoma otrovnima; Agent Orange, koji je slobodno korišten u vrijeme rata u Vijetnamu i promoviran kao bezopasan, rezultirao je oboljenjem brojnih vijetnamskih i američkih vojnika. Prisjetimo se i saharina, zaslađivača, za kojeg se pokazalo da posjeduje kancerogena svojstva.
Monsantovi najveći europski rivali - Bayer CropScience, BASF, i Syngenta - već su se povukli iz GMO tržišta na području Njemačke. Mitchener je za ovaj neuspjeh okrivio nezainteresiranost poljoprivrednika. Oni pak imaju svoje razloge: uzgoj genetski modificiranih usjeva u Njemačkoj je zabranjen, a GMO hranu, koju potrošači izbjegavaju u širokom luku, gotovo je nemoguće prodati.
Ipak, predaja Monsanta samo je djelomična. U državama čiji su zakoni protiv GMO hrane popustljiviji, poput Španjolske, Portugala i Rumunjske, Monsanto će i dalje pokušavati progurati svoj proizvod. U ostatak Europe će također ustrajati na borbi da uvozi genetski modificiranu hranu za životinje, no što se samog uzgoja tiče, ograničit će se na konvencionalno sjeme kukuruza, uljane repe i povrća.