Foto: Nikša Stipaničev/Cropix
DO 15. RUJNA traje javna rasprava o novom Zakonu o radu koji bi trebao biti usvojen do kraja godine. Poslodavci i sindikati ukopali su se na svojim pozicijama. Poslodavci poručuju da im treba fleksibilnosti, gospodarska je kriza poslovanje u Hrvatskoj bacila na koljena. Sindikati pak upozoravaju da su prava radnika na najnižim granama uopće pa daljnje pritiske jednostavno neće dopustiti.
"ZOR se ne bi ni smio mijenjati u vrijeme krize jer ga se ne bi trebalo prilagođavati krizi. Pa valjda je kriza nekakvo prolazno razdoblje. Činjenica je da je on dovoljno fleksibilan, da je usklađen s pravnom stečevinom EU, bez obzira na kritike koje dolaze sa strane", rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.
Ovako različite pozicije teško je pomiriti pa će resorni ministar Mirando Mrsić morati na stol u jednom trenutku staviti kompromisni prijedlog. U nedavnom intervjuu otkrio nam je da će inzistirati na visokom stupnju suglasnosti.
"Duboko smo zagazili. Razgovara se o radnom vremenu, otpremninama. Bit će još razgovora o otkaznim rokovima i puno drugih stvari, ali se nadam visokom stupnju suglasnosti", zaključuje Mrsić.
Radnik može dobiti otkaz ako ne prihvati manju plaću!
A što se zapravo mijenja? Poslodavci će moći radno vrijeme rasporediti fleksibilnije i kako njima odgovara. Drugim riječima, jedan ćete tjedan moći raditi samo 10, ali drugi možda i 50 sati. I dok poslodavci ovu odredbu pozdravljaju, čelnik NHS-a upozorava.
"To je izvrgavanje radnika vjetrometini poslodavca jer riječ je i o organizaciji privatnog života, ne samo škola, vrtića i slično već i drugih privatnih obveza koje osoba može imati, bolesti u obitelji ili slično. Na kraju krajeva riječ je i o pravu na taj slobodan dan, slobodan sat", kaže Sever.
"Kad imate posla morate iskoristiti priliku jer za mjesec dana možda ga neće biti. Ako vam je posao vezan uz godišnje doba, sezonu, morate to iskoristiti i raditi kada ima posla, a onda se možda u drugom dijelu godine malo više odmarati", jednostavno pak obrazlaže čelnik HUP-a Davor Majetić.
I dok su o ovome sindikati još spremni pregovarati, o odredbi da radnik može dobiti otkaz ako ne prihvati manju plaću koju mu nameće poslodavac, nisu. Poslodavci inzistiraju da većoj fleksibilnosti otkaza, a ministar Mrsić kao zaštitu od zlouparaba radnicima nudi novu i bolju inspekciju rada. Sindikatima će pak, na neki način, ići na ruku odredba prema kojoj mogu u štrajk ako plaća kasni i samo jedan dan.
"Tu ne govorimo ako plaća za srpanj nije stigla 1. kolovoza da već 2. kolovoza mogu štrajkati, nego će morati čekati još 30 dana. A prije je bilo da se može štrajkati 30 dana od tog roka pa se sve praktički razvlačilo na dva mjeseca", objasnio je Sever.
Brži štrajk mala je utjeha za sve one s početka priloga, koji plaću jednostavno ne primaju.
Vlada: O Zakonu se još treba raspraviti!
"Dopustite da pojasnimo kako se radi o prijedlozima, tj. ciljevima koji su nastali temeljem opisanih problema u postojećem Zakonom o radu. Dakle radi se o problematičnom području koje tek treba urediti, a o kojem je baš iz tog razloga otvorena javna rasprava. Znači da još ne postoji prijedlog zakona nego su izneseni problematična područja za koja tražimo pomoć i mišljenja građana. U materijalima koji su građankama i građanima dani na raspravu opisuju se problemi i ciljevi koje bi trebalo ostvariti. Cilj koji se želi postići novim Zakonom o radu je i: "onemogućiti jednostranim aktom mijenjati visinu plaća na način da se ista više ne može uređivati pravilnicima o radu, već dvostranom ugovornom voljom, odnosno ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom, ali tada urediti i posebnu vrstu otkaza ugovora o radu za slučaj da poslodavac ne može isplaćivati ugovorenu plaću, a radnik ne pristane na izmjenu ugovora."
Pri opisivanju problema iz Ministarstva opisuju kako se "otvorilo i pitanje odredivosti plaće u smislu radnog zakonodavstva, odnosno Zakonom o radu otvorena mogućnost da se visina plaća mijenja jednostranim aktom poslodavca, što nije sukladno ugovornom pravnom statusu radnog odnosa. Naime, propisujući obvezni sadržaj ugovora o radu, a što je i institut plaće, omogućeno je da se ista ne ugovara ugovorom o radu, već da ugovor upućuje na druge izvore prava kojima je uređen sustav plaća. Obzirom da je jedan od izvora prava i pravilnik o radu, kojeg donosi poslodavac uz savjetovanje s radničkim vijećem, čije ga mišljenje ne obvezuje, istim se može smanjivati i razina plaća jednostranom odlukom poslodavca. I bogata sudska praksa je u sporovima vezanim uz plaće zauzeo pravno stajališta da je radnik, potpisujući ugovor o radu kojim plaća nije ugovorena, već upućuje na pravilnik o radu, unaprijed pristao na promjene u visini plaće tijekom trajanja radnog odnosa. Ukoliko bi se zauzeo načelni stav da bi se plaće mogle utvrđivati samo dvostranim aktima kao suglasnim voljama stranaka, dakle kolektivnim ugovorom ili ugovorom o rad, tada se otvara pitanje mogućnosti otkazivanja ugovora o radu u slučajevima kada poslodavac, doduše treba radnike i nije prestala potreba za njihovim radom, ali im više ne može isplaćivati plaće u visini ugovorenoj kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu.
Dakle ne radi se o nikakvom stvarnom prijedlogu već području koje treba urediti jer je i sam ministar Mrsić naglasio kako se "..sve može zloupotrijebiti i zato je bitna zaštita radnika. Pri tome će biti važna inspekcija rada koju namjeravamo preurediti po uzoru na carinsku inspekciju. To znači da neće biti domicilnih inspekcija za pojedina područja, već će svaka inspekcijska služba obavljati nadzor po cijeloj Hrvatskoj. Novost je da se novim zakonom plaće neće moći uređivati pravilnicima o radu, već kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu.", objasnili su iz Vlade.