Foto: Education Specialist/Flickr
NA ALJASCI je ovog ljeta već izgorjelo gotovo 5 milijuna jutara zemljišta, ugrozivši ledeni pokrivač ispod kojeg se nalaze velike količine ugljika, jednog od glavnih krivaca za klimatske promjene.
"Arktička i sjeverna područja su vruće točke u čijoj je biosferi uskladišten ugljik koji bi uz promjene klime mogao završiti u atmosferi," rekao je profesor sa sveučilišta Sjeverna Arizona Ted Schurr za NPR.
U vječnom ledu sjevernih regija "ima oko dvostruko više smrznutog ugljika nego u atmosferi, vjeruje se da je smrznuto oko 1,700 milijardi tona ugljika," kaže.
Prijetnja otapanjem vječnog leda jedan je u nizu zabrinjavajućih trendova na Aljasci, gdje je temperatura u posljednjim godinama porasla za više od 16 stupnjeva Celzija u odnosu na pedesetogodišnji prosjek. Prema Washington Postu, Aljaska je izgubila 75 gigatona (milijardu metričkih tona) leda godišnje u razdoblju od 1994. do 2013. godine.
"Što su ozbiljnije vatre, to dublje prodiru kroz zaštitni organski sloj, povećavajući šanse da se otopi led ispod površine zemlje," rekao je Schuur za Washington Post. "Ovo što se događa u ljeto 2015. ima potencijal da izmjeni čitavu putanju u sljedećih stotinu godina".
Dok dio stručnjaka vjeruje da ekosustav može ponovno upiti ugljične spojeve kroz novu vegetaciju, drugi misle da se okoliš ne može nositi s količinom puštenih plinova.
"Atmosfera je mislila da je izgubila taj ugljik i on se sada, iznenada, vraća u atmosferu nakon dužeg vremena," kaže Merritt Turetsky, biologinja sa Sveučilišta Guelph u Kanadi.
"Takva vrsta utjecaja na atmosferu uistinu može potaknuti dodatne klimatske promjene, izvan onih uzorkovanih djelovanjem ljudi."