Foto: Obris.org; Galerija: Hina, Radio Mrežnica
DOK KIŠA posljednjih dana opet podiže razine rijeka, DUZS prvo poziva vojsku na teren, a tek onda sagledava vlastite kapacitete za obranu od poplava
Nedvojbeno je da je ova godina neuobičajeno kišna. Jednako je tako nedvojbeno da je posljednjih dana širom Hrvatske palo iznimno mnogo kiše. Ovu posljednju činjenicu zorno ilustriraju i podaci za period od 1. do 11. rujna ove godine, koje je jučer objavila Državna uprava za zaštitu i spašavanje (DUZS):
"Analiza količina oborine od 1. do 11. rujna 2014. godine, prema službenim mjerenjima i podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda, pokazuje da su u većini dijelova Hrvatske izmjerene količine oborine oko 100 mm, jedino su u dijelovima Istre i istočnoj Slavoniji izmjerene količine manje od 70 mm. Maksimum količine oborine od 251 mm izmjeren je u Dubrovniku. Na svim analiziranim postajama, količine oborine premašile su višegodišnji prosjek (1961.-1990.) izračunat za isti vremenski period. Usporedba s višegodišnjim prosjekom pokazuje da su u unutrašnjosti Hrvatske količine oborine od 1. do 11. rujna 2014. godine premašene uglavnom za 200 do 400%, a na Jadranu pokazuje odstupanje u rasponu od 57% višegodišnjeg prosjeka u Malom Lošinju (8.4 mm) do 912% tog prosjeka u Komiži (251 mm)".
U takvim uvjetima nije bilo čudno vidjeti ni bujice, ulične vodopade, a onda i poplave - kada se sva ta voda konačno slije u rijeke i njima krene otjecati iz Lijepe naše. Zato i nisu začudili visoki vodostaji Kupe te još nekih rijeka, a zapravo nisu bile posve neočekivane ni jutrošnje izvanredne mjere koje su visoki vodostaji izazvali oko Karlovca. Ondje su kiše u gornjem toku rijeke Korane dovele do formiranja vodnoga vala koji je jučer putovao prema utoku Korane u Kupu. Kako je i sama Kupa bila nabujala (Kupa je jutros bila na 790, a Korana na 778 centimetara), postalo je jasno da ona taj novi val neće moći primiti bez dodatnih izlijevanja. O tome je noćas izvanredno zasjedao i Stožer zaštite i spašavanja Karlovačke županije, grada Karlovca i općine Barilović - na kojem je odlučeno o proglašavanju izvanrednog stanja u tim krajevima, što je i provedeno danas oko pet sati ujutro. Nakon toga se jutros pribjeglo i još neuobičajenijim mjerama - u 9 sati i 10 minuta u Karlovcu su oglašene i sirene za opću opasnost (po prvi put od rata), dok je gradonačelnik Karlovca Damir Jelić ujedno naložio i evakuaciju oko 2000 stanovnika Donjeg Mekušja, Kobilića Pokupskog, Husja, Logorišta i dijela Male Švarče. Treba napomenuti kako su sve te mjere zapravo bile preventivne, budući se vrhunac vodenog vala na Korani očekuje vrlo skoro - već danas poslijepodne.
Ono što je začudilo - predstavlja metoda kojom Državna uprava za zaštitu i spašavanje posljednje vrijeme izgleda standardno rješava opasnost od poplava. Za to treba baciti ponešto detaljniji pogled na reakcije spomenutog DUZS-a tijekom posljednjih dana, a na intenzivnu poplavnu opasnost u dvije županije - Karlovačkoj i Sisačko-moslavačkoj.
Izvanredna sjednica
Jučer, 12. rujna 2014. godine, u prostorijama DUZS-a održana je izvanredna sjednica Stožera zaštite i spašavanja Republike Hrvatske - s ciljem "sagledavanja stanja obrane od poplava i analize potreba za predstojeće razdoblje na cjelokupnom području Republike Hrvatske". Tu su iz Državnog hidrometeorološkog zavoda i Hrvatskih voda izložili prognoze i očekivanja za nekoliko narednih dana - s posebnim naglaskom na kritična područja Donjeg Mekušja (Karlovačka županija) i Žažine, Letovanića, te Letine (Sisačko - moslavačka županija). Budući su vremenske uvjete ocijenili nepovoljnima, a kako su snage i sredstava kojima raspolažu jedinice lokalne, područne (regionalne) samouprave, te operativa Hrvatskih voda u punini angažirane - Stožer je zaključio da treba tražiti pomoć Oružanih snaga, što je DUZS onda i službeno zatražio od Ministarstva obrane. Rezultat ovoga zahtjeva je jučerašnja odluka ministra Kotromanovića - kojom se u velikoj mjeri izašlo u susret zahtjevima, kako po opsegu traženih snaga, tako i po redoslijedu njihova angažiranja.
Konkretno, iz Državne uprave za zaštitu i spašavanje uputila je Ministarstvu obrane RH zahtjev za angažiranje pripadnika OS RH - i to: (1) 100 pripadnika OS RH za područje Karlovačke županije (počevši od 12. rujna 2014. u 13:00 sati), (2) 250 pripadnika OS RH za područje Sisačko-moslavačke županije (počevši od 13. rujna 2014. u 08:00 sati), te (3) angažiranje pripadnika Inženjerijske pukovnije HKoV počevši od 13. rujna. Od toga smo prve dvije stavke vidjeli ispunjene, dok je umjesto jasnog službenog očitovanja o djelovanju inženjerije na ovim područjima iz MORH-a danas tek usput spomenuto i terensko djelovanje šest čamaca te jednog amfibijskog vozila. I do ove je točke naizgled sve u redu.
Problemi počinju u nastavku priopćenja spomenute Državne uprave za zaštitu i spašavanje - gdje se navode mjere koje predstoje po pozivu OS RH na djelovanje:
"U svrhu sagledavanja ukupnih raspoloživih sposobnosti za obranu od poplava, Državna uprava za zaštitu i spašavanje zatražila je od Karlovačke i Sisačko - moslavačke županije dostavljanje podataka o broju operativnih snaga zaštite i snaga s kojima trenutačno raspolažu za obranu od poplava, kao i o njihovoj samodostatnosti. Isto tako, Državna uprava za zaštitu i spašavanje zatražila je i deklariranje kapaciteta Hrvatske gorske službe spašavanja u smislu dostavljanja podataka o raspoloživim kapacitetima za moguće djelovanje u aktivnostima obrane od poplava na području Karlovačke i Sisačko - moslavačke županije".
Dakle - prvo se za posao tražilo vojsku, računajući na njihovu spremnost i rasporedivost - da bi se tek onda krenulo prikupljati podatke o raspoloživim civilnim snagama u dvije poplavama pogođene županije. No, ako dobro iščitavamo ove šokantne redove teksta - DUZS tu ne traži podatke samo od lokalnih samouprava, koje su barem deklarativno samostalne (pa su se možda i oglušile o slične zahtjeve za informacijama, upućene prije nego se voda krenula dizati preko kuća), već se ovim putem skuplja i podatke od lokalnoga GSS-a. To je posebno čudno, znajući da je GSS barem formalno unutar strukture DUZS-a - koji onda očigledno ne zna kojim VLASTITIM snagama raspolaže na poplavom ugroženim područjima.
Tim je redoslijedom aktivnosti zapravo naglavačke postavljen čitav sustav obrane od poplava - koji bi trebao djelovati kaskadno, ali tako da nacionalne snage zadnjeg odgovora (a upravo to su pripadnici Oružanih snaga) budu angažirane posljednje, kada se iscrpe svi lokalni resursi, a ne među prvima - prije nego se lokalna uprava i samouprava iole organizira ili napregne.
I dok je građanima zapravo svejedno tko ih konkretno obrani od poplave - time Oružane snage RH ponovo pokrivaju kaos, nekoordinaciju i nerad u pripremi obrane od poplava, djelatnosti kojom se neki bave i kad ne pada kiša, u doba kad vodostaj rijeka nije tek koji centimetar pred prelijevanjem preko nabrzinu postavljenih "zečjih nasipa".
Igor Tabak, analitičar portala www.obris.org