Nema više spašavanja novcima poreznih obveznika: Ministri financija EU dogovaraju stroža pravila za banke

MINISTRI financija Europske unije danas održavaju hitan sastanak posvećen novim pravilima za banke.

Ministri već neko vrijeme traže način kako da s pravne strane riješe ključni dio legislative, onaj o nužnim kapitalnim rezervama za banke. Konsenzus je postignut o samoj srži materije, odnosno o potrebi da se banke spriječi da propadnu, a da se onda spašavaju novcima poreznih obveznika, kao što je to bio slučaj nakon krize 2008. godine. Međutim, zemlje članice se ne mogu dogovoriti trebaju li zadnju riječ o iznosu potrebnih kapitalnih rezervi imati nacionalne vlade ili EU, odnosno Bruxelles.

"Ovakav sastanak o samo jednoj temi još nikad nismo imali. Međutim, Capital Requirements Directive je jedna od najvažnijih i politički najosjetljivijih prioriteta danskog predsjedanja i ne smijemo gubiti vrijeme", kazao je EU diplomat za EU Observer.

Direktivom se proširuju pravila dogovorena Basel 3 sporazumom

Nova legislatura de facto implementira pravila koja su na globalnoj razini dogovorena takozvanim Basel 3 sporazumom. Međutim Basel 3 se odnosi samo na 120 najvećih svjetskih banaka, od kojih je 45 u Europi. Direktiva EU-a ide korak dalje, jer će pokriti i manje banke, ukupno njih 8300.

Ministri se sad moraju dogovoriti koliku fleksibilnost nacionalni regulatori mogu imati prilikom primjene novih pravila. Britanija je najveći pobornik davanja veće slobode vladama, ističući kako velike banke možda djeluju kao internacionalne u svojim dobrim danima, ali kada dođe do bailouta, padaju na leđa domaćih poreznih obveznika.

Kompromis kojeg sugerira Danska bi nacionalnim regulatorima dozvoljavao da traže do 3 posto više kapitala izračunatog na temelju imovine banke u zemlji i inozemstvu, bez da se za to traži odobrenje Bruxellesa. Sve iznad toga zahtijevalo bi pristanak Bruxellesa.

Preveliki zahtjevi mogli bi izazvati kolaps bankarskog sustava u istočnoj Europi

Europska komisija je još prošle godine upozorila kako bi davanje previše slobodnog prostora nacionalnim vladama bilo kontraproduktivno, posebno u istočnoj Europi gdje bankarskim sektorom dominiraju strane banke.
 
"Zemlja članica bi mogla izabrati da veće kapitalne zahtjeve primijeni na banke s visokom izloženošću u određenim zemljama. To bi dovelo de redukcije kreditne ponude u brojnim zemljama, što bi dovelo do loših posljedica po rast i zaposlenost", stoji u memorandumu Europske komisije koje se dokopao i New York Times.