Foto: Hina
Statistika Jovanoviću ne ide u prilog. Poznato je da su plaće u sektoru obrazovanja 13 posto niže od prosječne plaće u Hrvatskoj. Također, posao u obrazovanju, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), najlošije je plaćen među poslovima u sektoru koji zahtijevaju Visoku stručnu spremu (VSS).
DZS prati plaće zaposlenika u sektorima koji zahtijevaju VSS kroz 19 sektora. Sektor obrazovanja prema najrecentijim podacima, onima za za 2011. godinu, nalazi se na zadnjem - 19. mjestu. Kako je onda moguće da je u obrazovanju prosječna plaća, prema Jovanoviću, 6138 kuna? Odgovor je vrlo jednostavan - nije moguće.
Mogu li se barem odlučiti koliko "prosječni učitelj" ima staža?
Naime, za ministra Jovanovića prosječni hrvatski prosvjetni djelatnik ima 20 godina staža (najprije je bilo 19, ali su se kasnije ipak predomislili), uzdržava jedno dijete i plaća prirez po stopi od 13 posto. Takvi djelatnici, kaže Jovanović, prosječno zarađuju 6138 kuna neto mjesečno, bez dodataka.
Ministra je demantirao Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, pokazavši da je neto plaća učitelja s 19 godina staža u Vinkovcima (gdje se prirez plaća 13 posto) koji uzdržava jedno dijete 5365,59 kuna.
Inspiriran naknadnom pameću, Jovanović je obrazložio zašto sindikati nisu u pravu. Nisu, kaže ministar, obračunali dodatak od 13,72 posto koji proizlazi iz Sporazuma o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti iz 2006.godine, kao ni dodatak od 4 posto koji prosvjetari dobivaju nakon 20 godina staža. Iako je najprije, naglasimo to još jednom, Jovanović tvrdio da se u njegovoj računici radi o osobi s 19 godina staža. I da je izražena samo osnovna plaća, bez dodataka.
"Ministar laže puno i bezobrazno"
"Ministar laže puno i bezobrazno", kaže za Index Mihalinec. Predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama objašnjava da je Jovanović izričito tvrdio da se radi o prosječnoj osnovnoj plaći, bez dodataka. A dodatak koji proizlazi iz Sporazuma iz 2006. godine upravo je to - dodatak na plaću. Također, naglašava da dodatak od 4 posto koji se ostvaruje nakon 20 godina staža nema veze sa sektorom obrazovanja, već se odnosi na sve zaposlenike u državnoj i javnoj službi.
Kada smo Jovanovićevo ministarstvo u četvrtak upitali da nam objasne kako su točno ustanovili da je prosječna plaća u sektoru obrazovanja 6138 kuna, dobili smo sljedeći odgovor: "Metodologija izračuna plaće definirana je Zakonom o plaćama u javnim službama kao i kolektivnim ugovorima. Plaća se izračunava kao umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta i osnovice za izračun plaće u javnim službama, uvećano za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. U našem primjeru uzeto je radno mjesto učitelja/nastavnika s visokom stručnom spremom i 20 godina radnog staža (jer je prosječni radni staž zaposlenika škola 19 godina), koji plaća prirez po stopi od 13% i koristi poreznu olakšicu za jedno dijete".
Dodaci kojih se ministar sjetio dan kasnije, u petak, u prvotnom se odgovoru nigdje ne spominju. Zatražili smo stoga od Jovanovićevog ministarstva da nam kažu koliko točno u osnovnim i srednjim školama ima učitelja, nastavnika i stručnih suradnika, te koliko se godišnje iz proračuna troši na njihove bruto plaće.
Prosječna plaća ne može biti veća od 5300 kuna
Kako nam kažu iz Ministarstva obrazovanja, u osnovnim je školama trenutno zaposleno 36.085 učitelja i stručnih suradnika, a u srednjim školama 18.841 nastavnika i stručnih suradnika. "Za nastavno se osoblje u osnovnim školama godišnje izdvaja oko 3,3 milijarde kuna, a za nastavno osoblje u srednjim školama oko 1,8 milijardi kuna", tvrde iz Jovanovićevog ministarstva.
Iz ovih brojki ispada da je u Hrvatskoj u sektoru obrazovanja trenutno zaposleno 54.926 osoba, čije nas godišnje plaće koštaju oko 5,1 milijardi kuna. Prosječna neto plaća bi, dakle, iznosila oko 5300 kuna.
Iz Jovanovićeva ministarstva, međutim, tvrde da se prosječna plaća u obrazovanju ne može izračunavati na ovaj način.
"U analitičke svrhe, realnije je koristiti podatke o broju zaposlenika na bazi sati rada. Naime, škole su specifične po tome što određeni broj zaposlenika radi u nepunom radnom vremenu. Kada bi se njihovo radno vrijeme preračunalo na puno radno vrijeme, dobili bismo projekciju broja zaposlenih na puno radno vrijeme. Drugim riječima, dobili bismo podatak o broju 'punih' plaća. Taj broj zovemo broj zaposlenih na bazi sati rada. Iz tog je razloga realnije reći da u osnovnim školama trenutno radi 29.571 zaposlenika-nastavnog osoblja, a u srednjima 15.991 zaposlenika - nastavnog osoblja", poručuju iz Ministarstva obrazovanja.
Jovanovićev pokušaj manipulacije
Poanta cijele priče je da je prosječnu plaću u obrazovanju zapravo nemoguće izračunati, s obzirom na broj faktora koji ovise o njenom formiranju. Što je ministar Jovanović sasvim sigurno dobro znao kada se upustio u pokušaj manipuliranja javnim mnijenjem ne bi li građane uvjerio da radnici u sektoru obrazovanja zapravo lagodno žive na državnim jaslama.
"Prosječna plaća je podatak s kojim se ne treba previše baviti. Plaća obuhvaća razna davanja, prekovremeni rad, radi vikendom... Plaća ovisi i o broju ljudi, o godinama staža, je li netko mentor ili nije, ima li magisterij, u kojem području radi... Osnovno mjerilo je plaća početnika sa stručnom spremom u odnosu na prosječnu plaću u zemlji. A kada se vide ti podaci, u vodu pada sve ovo što Jovanović i Zoran Milanović pričaju", zaključuje Mihalinec.