Ilustracija: Index
DANAS se obilježava Međunarodni dan bijelog štapa, što je prilika da se posveti potrebna pozornost slijepim osobama, odnosno upoznavanju društvene zajednice sa specifičnim potrebama i načinima funkcioniranja slijepih. Svjetski dan slijepih u Hrvatskoj se obilježava od 1996. godine. U Hrvatskoj prema posljednjim podacima ima oko 6.000 slijepih osoba.
"Sljepoća je uvijek bila i biti će teška invalidnost"
Osim gore navedenog u kategoriju sljepoće spada i tzv. praktična sljepoća, a koja uključuje ostatak vida od 2 do 5 posto na boljem oku s korekcijom ili bez korekcije. Također se slijepom osobom smatra i svaka ona osoba koja na boljem oku ima suženje vidnog polja na 5 posto i manje oko fiksacijske točke, bez obzira na ostatak oštrine vida.
Zbog sljepoće kao takve slijepi imaju poteškoće u kretanju, pa da bi se uspješno mogli kretati nužna im je obuka za samostalno kretanje pomoću bijelog štapa, psa vodiča i/ili elektroničkog pomagala za kretanje. Zbog nemogućnosti vidne percepcije nemoguće je pratiti običan, `crni` tisak. Ovo otežava slijepima praćenje literature te je potrebno istu `prevesti` na brajicu (pismo za slijepe) ili u elektronski oblik, a koji je čitljiv pomoću govornih programa za čitanje za slijepe ili brajevih redaka", navode iz Hrvatskog saveza slijepih.
U razvijenim zemljama je 5 posto, u slabije razvijenim 1 posto literature prilagođeno slijepim i slabovidnim osobama - u Hrvatskoj 0,4 posto
Slijepe osobe u svakodnevnom životu suočavaju se sa brojnim problemima, jedan od njih je i čitanje. Zaklada "Čujem, vjerujem, vidim" danas je dijelila letke Zagrebom, želeći ukazati na nedostupnost literature slijepim osobama u Hrvatskoj.
"U svijetu, u razvijenim zemljama je 5 posto, u slabije razvijenim 1 posto literature je prilagođeno slijepim i slabovidnim osobama. Ti podaci su nas potakli da mi pokušamo istražiti u Hrvatskoj koji je to postotak. Tražili smo podatke od Nacionalne i sveučilišne knjižnice, i dobili smo podatak da u Hrvatskoj ima 1 254 675 naslova koji su dostupni osobama koji vide, a u Hrvatskoj knjižnici za slijepe negdje oko 5.200 naslova, i kad to pogledate u postocima to je samo 0,4 posto", rekao je Mirko Hrkač, upravitelj zaklade.
Problem je i što knjige koje se tek objave nisu odmah dostupne slijepim osobama, već mora proći nekoliko godina da se one prevedu na Brailleovo pismo.
Problem je i kretanje
A osim samog problema u informiranju, slijepe osobe u gradu Zagrebu imaju problema i sa kretanjem. Ono je gotovo onemogućeno bez asistenta.
"Koliko ja znam samo je ta Draškovićeva ulica, i ovaj dio oko tog kazališta Novi život, to je jedini dio grada koji je u potpunosti prilagođen slijepim osobama, dakle samo ovaj tu uži centar. Sve ostalo gdje ja moram vodit, sve je neobilježeno, za sve im je potreban asistent", rekla je Iva Ivanković, asistentica u zakladi.
Upravitelj zaklade Mirko Hrkač naglasio je kako situacija nije idealna, ali da se grad jako trudi. "Pogotovo rubnici recimo, koji su nam prilagođeni, negdje su i stavljene trake po asfaltu da se možemo jednostavnije kretati, ozvučenje tramvaja i semafora je na velikoj razini. Mislim da je grad Zagreb puno učinio za osobe s invaliditetom i za slijepe osobe među njima".
"Zagreb na dlanu"
A da se radi na tome dokazuje i novi primjer. Projekt "Zagreb na dlanu" ove subote je održan prvi put, a jedna od organizatora Dora Fila Butković, inače vodičica u TZ Grada Zagreba, objasnila nam je o kakvom se projektu radi.
"Turistički razgled grada koji je prilagođen slijepim i slabovidnim osobama, na način da se tijekom razgledavanja mogu opipati reljefi najvažnijih zagrebačkih znamenitosti koji su za tu prigodu posebno izrađeni. Njih turistički vodič sa sobom nosi i ispred svake znamenitosti vadi iz torbe i daje grupi da opipa", pojasnila je Butković.
Kako je odaziv u subotu bio velik, TZ Grada Zagreba odlučila je ovakav turistički obilazak uvrstiti u stalnu ponudu. "Moći će se naručiti turistički razgled po potrebi, a u nekim situacijama ćemo ponovo organizirati ovako grupno razgledavanje na određene datume", rekla je Butković.