Foto: Index
> Ekskluzivno - Bajićevi SMS-ovi Sanaderu: Hvalio ga i odavao mu podatke!
Riječ je o operaciji otkrivanja izvora koji su novinarima tijekom 2010. i 2011. neovlašteno dostavljali Uskočke iskaze. Akcija je pokrenuta nakon više uzastopnih zahtjeva USKOK-a. U prvom zahtjevu, kojeg je u studenom 2010. potpisala Gordana Haramila Hranilović, zamjenica ravnatelja USKOK-a, od policije se traži "poduzimanje potrebnih radnji" i kriminalističkog istraživanja radi utvrđenja okolnosti objavljivanja iskaza Ivana Mravka u "Jutarnjem listu" od 30. listopada 2010. pod naslovom: "Ugovor s TLM-om potpisao sam na Sanaderov nalog." Zahtjev je adresiran na Ministarstvo unutarnjih poslova, Ravnateljstvo policije, Upravu Kriminalističke policije i Policijski USKOK.
"Ukoliko utvrdite počinitelja kaznenog djela, postupite u smislu čl.64. st. 2. Zakona o policijskim poslovima i ovlastima.", navodi se u zahtjevu USKOK-a. Spomenuti članak zakona primjenjuje se ukoliko postoje osnovane sumnje da je počinjeno kazneno djelo po službenoj dužnosti, te nalaže policiji da "prikuplja podatke o tom kaznenom djelu i prekršaju, počinitelju, sudionicima, tragovima, dokazima i drugim okolnostima korisnim za otkrivanje i razrješenje tog kaznenog djela ili prekršaja." Ako drugačije nije propisano zakonom, kad policija prikupi obavijesti i podatke o kaznenom djelu dužna je sastaviti kaznenu prijavu i dostaviti je bez odgađanja nadležnom državnom odvjetniku.
Drugi zahtjev policiji USKOK je uputio 8. veljače. 2011. ovaj put uz opširnije obrazloženje.
"U posljednje vrijeme u više navrata razni mediji objavljuju podatke i dijelove iskaza svjedoka ili okrivljenika u predmetima Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, usprkos upozorenjima svim sudionicima u postupku na odredbe čl. 231. Zakona o kaznenom postupku, odnosno na dužnost čuvanja službene tajne. U pojedinim predmetima stavljen je i konkretan zahtjev za provođenje kriminalističkog istraživanja… Također smo svjedoci i da u drugim predmetima, osobito u predmetu vezanom za FIMI MEDIJU neke osobe očito neovlašteno čine dostupnim tajne podatke.", tvrdi se u zahtjevu kojeg je potpisala Ksenija Pavić, zamjenica ravnatelja USKOK-a. Navedeni su i pojedini članci objavljeni u studenom 2010. u Večernjem listu (3), Jutarnjem Listu (5), Globusu (2), Nacionalu (1), Vjesniku (2) Novom listu (2), kao i jedan informativni prilog u Dnevniku Nove TV.
Samo dva tjedna kasnije iz USKOK-a u policiju šalju još jedan dopis, kojem je prethodio i usmeni nalog ravnatelja Ureda Dinka Cvitana na dan 19. veljače 2011., a povodom šest članaka objavljenih "Jutarnjem listu" od 16. veljače do 21. veljače 2011., te jednog članka objavljenog u "Vjesniku" 21. veljače.
Uprava kriminalističke policije tada je pokrenula Operativnu akciju kodnog imena "Juda" koja je trebala ustanoviti odakle podaci cure u medije.
Ministar Ostojić odbija govoriti o Judi! Laže li javnosti?
Što su bili rezultati akcije, kakve je zaključke policija donijela nakon kriminalističke istrage i jesu li otkrivene krtice u sustavu, javnosti je i dalje nepoznato.
Ministar unutrašnjih poslova na nekoliko je tiskovnih konferencija izjavio kako nisu ustanovljene veze između glavnog državnog odvjetnika i curenja podataka u novine. Izrazio je sumnju da je dio dokumenata uništen, a jučer je potvrdio i da bivša premijerka Jadranka Kosor nije bila prisluškivana.
Budući da je pojasnio čega sve u dokumentima Operativne akcije Juda nema, red bi bio da od ministra Ranka Ostojića čujemo i čega unutra ima. No, on do danas uporno odbija govoriti o rezultatima te istrage koja čak i nema oznaku stroge tajnosti.
Tek kada se izvrši uvid u zaključke OA JUDA, a Indexovi novinari posjeduju većinu dokumenata, vidljivo je i zašto. Ministar unutrašnjih poslova je lagao javnost.
Zaključci kriminalističke istrage nedvojbeno upućuju na povezanost Mladena Bajića s novinarima koji objavljuju službene tajne, njihovim urednicima i izdavačima, pa čak i s kuririma medija, odnosno osobama koje povezuju ured glavnog državnog odvjetnika te pojedine novinske redakcije. Utvrđen je pravilan raspored Bajićevih kontakata s novinarima, uoči i nakon objavljivanja članaka koje je u svojim zahtjevima apostrofirao USKOK. Iz svega je vidljivo da se ne radi tek o običnom "briefingu" novinara crne kronike.
Radnu skupinu osnovanu temeljem odluke tadašnjeg glavnog ravnatelja policije Olivera Grbića, vodio je Vitomir Bijelić, načelnik Uprave kriminalističke policije koji tu funkciju obnaša i danas. U rezimeu saznanja koje je sastavila ta ad hoc radna skupina tvrdi se da je glavnina članaka s temom iskaza davanih USKOK-u "kako kvalitativno tako i kvantitativno" objavljena u Jutarnjem listu. Zbog toga je, navodi se u rezimeu, "fokus analize bio usmjeren na Ninoslava Pavića kao vlasnika EPH, odnosno Mladena Pleše glavnog urednika Jutarnjeg lista i Dušana Miljuša autora najvećeg dijela objavljenih članaka s vjerodostojnim informacijama."
Kriminalističkom istragom utvrđena je određena pravilnost komunikacije telefona koje koriste Mladen Pleše i Mladen Bajić!
Naime, dana 10.11.2010. u "Jutarnjem listu" objavljen je članak naslova "Progovorila i Nevenka Jurak: "Novac sam dala Barišiću, ali ne znam gdje je završio, kojeg je osnova iskaz Mladena Barišića dan USKOK-u 3.4.5. i 8.11. 2010. U policijskom izvješću OA JUDA tvrdi se da je "analizom izlista telefonskih poziva potvrđena intenzivna komunikacija Mladena Bajića i Mladena Pleše ostvarena 2. i 5. 11. 2010. (datum davanja iskaza Mladena Barišića), dok od 06.11. do 12.11. komunikacije nema, odnosno nema zabilježenih kontakata u vrijeme objave članka – 10.11.2010.
Sličan scenarij odvija se i prilikom objavljivanja drugih iskaza.
Tako je 24.11.2010. u Jutarnjem listu objavljen članak naslova "Sanader lokalne medije potkupio sa 700.000 eura izvučenih iz Fimi-Medije" kojeg je djelomično osnova iskaz Mladena Barišića dan USKOK-u, dok je dan kasnije objavljen članak "Tko je podmićen iz HDZ-ova crnog fonda" koji se djelomično podudara s iskazima Mladena Barišića i Nevenke Jurak. Tom je prilikom, policija uočila gotovo istovjetni obrazac komunikacije između Mladena Plešea i Mladena Bajića prije objavljivanja novinskih članka 24. i 25. prosinca 2010. "Naime, komunikacija je ostvarena u više navrata u dane 12. 15. i 17.11. 2010. dok u vremenu od 22.11. do 26.11. 2010., u same dane objavljivanja članaka, nema zabilježenih kontakata.", tvrdi se u rezimeu. Policijski istražitelji napominju i da je 14. siječnja 2011. na dan kada je Mladen Barišić dao svoj posljednji iskaz, evidentna učestala komunikacija Mladena Plešea sa Mladenom Bajićem u večernjim satima, kao i Mladena Plešea sa novinarom Igorom Alborghettijem "koji se nalazi na području Gajeve ulice, moguće ispred DORH-a".
Maček Bajiću: Ako trebaš, dostavit ću ti popise pjevača
Slično se ponavlja i prilikom objavljivanja članaka objavljenih 20. siječnja ("U svom uredu u carini podmitio sam Thompsona sa 516.000 eura" kojeg je osnova iskaz Mladena Barišića dan USKOK-u 14. siječnja. Policijski istražitelji ponovo uočavaju intenzivnu komunikaciju Mladena Pleše i Mladena Bajića u dane davanja iskaza (13. i 14. siječnja 2011.) te ovaj put neposredno prije objavljivanja članaka (17. 18. i 19 siječnja). U izvješću se tvrdi da je navedenom članku prethodio sastanaka Ratka Mačeka i Mladena Bajića u prostorijama DORH-a 18.siječnja na koji je Ratko Maček pozvan od strane tajnice USKOK-a i na kojemu je tema bilo plaćanje Marka Perkovića Thompsona u predizborne svrhe 2007. od strane HDZ-a. Neposredno nakon sastanka Ratko Maček poslao je i sms poruku Mladenu Bajiću u kojoj je stajalo:"To ti je vrijeme kad je Thompson kupio ogroman stan u onoj najskupljoj zgradi u Radničkoj. Tako možeš vidit odakle novac odnosno gotovina. Za pjevače u kampanji 2007. bila je zadužena isključivo Bianca. Ona je koordinirala njihove nastupe i s Barišićem rješavala ono ostalo. Ako trebaš, dostavit ću ti popise pjevača. To ti zaboravih spomenuti. Pozdrav!"
Trideset minuta nakon što je uputio poruku Mladenu Bajiću, bivši Sanaderov glasnogovornik poslao je sms premijerki Jadranki Kosor: "Draga predsjednice sunce je probilo oblake, al´ sam sretan da niste poletjeli u neprimjerenim vremenskim uvjetima. Ona kava je popijena, nekima ponovo servirana bez šećera. Mislim da su vrlo korisna zrnca stvorila puni mozaik. Najljepši pozdrav."
Istražitelji krim policije zaključuju da je tom tekstualnom porukom izvijestio premijerku o sastanku s Mladenom Bajićem, a iz dokumenta je vidljivo da policija nije nadzirala odlazne poruke premijerke Kosor.
U nastavku izvješća navodi se da je susretu Mačeka s glavnim državnim odvjetnikom kronološki prethodio sastanak Mladena Plešea s Bajićem u prostorijama DORH-a, dok je prema analiziranim podacima utvrđeno kako je Mladen Bajić na samom kraju ili neposredno nakon završetka tog sastanka nazvao Ratka Mačeka (razgovor je trajao 33 sekunde). Prema izvješću vidljivo je i da Maček od Plešea krije sadržaj razgovora s Mladenom Bajićem, a evidentno je da policijski istražitelji dio navedenih saznanja crpe iz fizičkog uhođenja glavnog urednika "Jutarnjeg lista". Mačeka ocjenjuju kao "osobu koja povezuje Mladena Bajića i Mladena Plešea."
Istražitelji primjećuju i da su članci objavljivani idućih dana puno konkretniji nego ranije "što dovodi do zaključka da su autori imali neposredan uvid u Zapisnike USKOK-a."
Većina ovih zaključaka očito se temelji na podudarnostima i kronologijama događaja, zbog čega je upitna njihova vjerodostojnost kao dokaza.
Istražitelji su stoga pokušali sklopiti zatvoreni krug indicija sistemom eliminacije, analizirajući telefonske komunikacije branitelja osumnjičenih u postupcima (Mate Matić, Višnja Drenski Lasan, Gordan Preglej, Milenko Umičević, Željko Žganjer, Stjepan Vokić, Pavle Fellner) i vrijeme kada im je omogućen uvid u istražne spise.
Provjerom je utvrđeno da se oni ne mogu dovesti u vezu sa objavom zapisnika u medijima, a isto važi i za djelatnike USKOK-a koji su imali pristup spisima, kao i za Dinka Cvitana, ravnatelja USKOK-a.
Ostaje, dakle, Mladen Bajić…
> Odvjetnici: EPH ne šikanira novinare, a Pavić se ne sastaje s Bajićem