Foto: FAH
INSTITUT za javne financije izradio je analizu ostvarenja proračuna općina, gradova i županija u Hrvatskoj u 2014. godini. Cilj analize je, kako kažu, što jednostavnije predočiti osnovne podatke o ostvarenju proračuna hrvatskih lokalnih jedinica u 2014. godini. Autori rada, Katarina Ott i Mihaela Bronić iz spomenutog Instituta naglašavaju kako se čitatelji mogu upoznati s fiskalnim stanjem svojih lokalnih jedinica, a studija može poslužiti i kao podloga za analizu pri eventualnom odlučivanju o teritorijalnoj i fiskalnoj reorganizaciji države.
Velika razlika u prihodima po stanovniku između priobalnih općina i kontinenta
Što se tiče gradova, najviše prihode po stanovniku u 2014. godini imao je grad Novalja. Slijede ga Vis, Vrlika, Krk, Rovinj i Opatija. Dubrovnik se smjestio na desetom mjestu, odmah ispred Zagreba. I ovdje je zanimljivo primijetiti da od prvih dvadeset gradova s najvišim prihodom po stanovniku, od 11.659 kuna (Novalja) do 6.914 kuna (Crikvenica), svi se, osim Vrlike, Lipika i Zagreba, nalaze uz more. Sa druge strane, od najsiromašnijih gradova, s prihodom po stanovniku nižim od 2.000 kuna, ni jedan se ne nalazi uz more.
Brojne zanimljivosti
Studija nudi brojne zanimljivosti, poglavito kad je u pitanju nesrazmjer među hrvatskim gradovima i županijama. Tako su razlike u ukupnim prihodima općina su vrlo velike: od preko 60 milijuna kuna u Konavlima, Župi Dubrovačkoj i Matuljima, do 700.000 kuna u Zažablju, a ispod 2 milijuna kuna ukupnih prihoda ima čak 20 općina.
Nadalje, autorice studije upozoravaju na još neke nesrazmjere. Izuzme li se Grad Zagreb s ukupnim prihodima od 6,7 milijardi kuna, gradovi Split i Rijeka sa 729 i 673 milijuna kuna imaju sto puta veće prihode od gradova s najnižim ukupnim prihodima – Hrvatske Kostajnice, Komiže i Klanjca (svi po 7 milijuna kuna).
Cijelu studiju možete pogledati ovdje.