Od danas smo u ekološkom deficitu: U 8 mjeseci iscrpili smo resurse koji bi trebali trajati godinu

Ilustracija: Shutterstock

ZNANSTVENICI su objavili podatak o našem planetu koji prilično zabrinjava. Naime, čovječanstvo je u manje od osam mjeseci iscrpilo količinu prirodnih resursa koja bi trebala biti dostatna za godinu dana, piše Guardian.

Upravo danas čovječanstvo će pasti u ekološki dug, što je šest dana ranije nego lani, procijenio je Global Footprint Network (GFN). Podatke su utemeljili na usporedbi ljudskih zahtjeva, u kontekstu emisije ugljičnog dioksida, obradivih površina, ribljeg fonda te iskorištavanja šuma za drva, sa sposobnošću planeta da regenerira resurse i prirodno apsorbira emitirani ugljik. Povišeni zahtjevi postavljeni prirodnim resursima čine više trajnih oštećenja, koja se ne mogu samo tako poništiti.

Utjecaj ekološkog deficita

GFN procjenjuje da je ljudska konzumacija resursa kapacitet Zemlje počela prelaziti ranih 1970-ih, a dan prelaska dogodi se svake godine sve ranije zbog rasta svjetske populacije uz širenje potrošnje diljem svijeta.

"Problem nije u tome što je naš deficit sve veći, nego u tome da je dugoročno neodrživ. Iako smo u deficitu, mi ne poduzimamo mjere koje bi nas odvele u pravom smjeru. Problem je psihološke prirode, nekako propuštamo ovaj temeljni fizički zakon. To je jasno djeci, ali za 98 posto ekonomskih projektanata to je manji rizik koji nije vrijedan naše pažnje. Na kraju ostaje pitanje, je li to važno vlastima" zapitao se predsjednik GFN-a Mathis Wackernagel.

Procjene govore da svjetska populacija trenutno troši toliko resursa da Zemlja to jednostavno ne može pokriti. Da bismo se ovako držali, trebali bismo imati 1,6 planeta Zemlje, a ta bi brojka trebala narasti na dvije zemlje do 2030. godine, naravno ako se nastave trenutni trendovi.

Konferencija u prosincu potaknula je razgovore

Utjecaj ekološkog deficita vidi se kroz kršenje šuma, eroziju tla, iscrpljivanje vodnih resursa, kao i kroz akumulaciju stakleničkih plinova u atmosferi. Konferencija UN-a o klimatskim promjenama u Parizu u prosincu te globalni diplomatski napori ipak pružaju nadu da će se nešto promijeniti.

"Konferencija u prosincu potaknula je razgovore i vidimo dosad nezamisliv sporazum SAD-a i Kine”, kaže Wackernagel. “Dva najveća emitera počinju surađivati i čelnici G20 prepoznali su da se moramo maknuti od fosilnih goriva do kraja ovog stoljeća , iako je ovo malo presporo po mom mišljenju" zaključio je Wackernagel.