Ilustracija: Arhiva
HRVATSKOM društvu treba nulta stopa tolerancije na nasilje u obitelji i nad ženama, stoga je prijeko potrebno žurno izmijeniti postojeću zakonsku regulativu, posebno Kazneni zakon u kojem ponovo treba stajati da je nasilje nad ženama kazneno djelo, a ne prekršaj poput pogrešnog parkiranja ili prelaska ulice, poruka je s okruglog stola koji je u petak organizirala Autonomna ženska kuća Zagreb.
Nasilje nad ženama kao prekršaj
Upozorila je kako je u zadnje dvije godine čak 80 posto nasilničkih djela procesuirano kao prekršaj. "Ako smo se odlučili za takav model, onda je za svaku pretučenu i ubijenu ženu odgovorna vlast", ustvrdila je Tole zauzevši se za žurnu izmjenu zakonske regulative.
Odvjetnica Autonomne ženske kuće Sanja Bezbradica Jelavić smatra da osim Kaznenog zakona i odredbe novog Obiteljskog zakona dodatno strukturalno viktimiziraju ženu kao žrtvu.
Objasnila je da žene s nasilnikom zajedno moraju sjediti u savjetovalištu centra za socijalnu skrb, a u slučaju kada prijave nasilje policija često jednako postupa prema žrtvi kao i prema nasilniku, pa žene često budu također odvedene u policijsku postaju.
U slučaju da žena traži izdavanje hitne mjere mora dokazati izravnu fizičku ugroženost, navela je Bezbradica Jelavić ocijenivši da takva praksa ne štiti žrtvu, a nasilniku šalje pogrešnu poruku da je njegovo ponašanje dozvoljeno.
Sudsku praksu treba ujednačiti
Pomoćnica ministra pravosuđa Sanja Nola kaže da su u Ministarstvu primijetili da je sudska praksa neujednačena, pa se za jedno te isto djelo može izreći drugačija kazna. To treba ujednačiti, istaknula je i najavila da se pripremaju izmjene Kaznenoga zakona koje će obuhvatiti i nasilje nad ženama.
Saborska zastupnica SDP-a Gordana Sobol izvijestila je kako su se saborski zastupnici u nedavnoj raspravi usuglasili da se nasilničko ponašanje u obitelji vrati u Kazneni zakon.
Hrvatska još nije ratificirala Konvenciju Vijeća Europe o suzbijanju nasilja nad ženama pa to, bez obzira što još neke stvari nedostaju, treba učiniti što prije. Sobol je ocijenila da su od 2000. sve Vlade činile korak naprijed u sprječavanju nasilja, no izbacivanjem spornog članka iz Kaznenog zakona nastao je "hladan tuš", koji treba ispraviti.
Sve je više ekonomskog nasilja
Predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Zagreba HDZ-ova Margareta Mađerić ocijenila je da nasilje nad ženama može biti psihičko i verbalno, te na radnom mjestu, a u vremenima krize nasilje se potencira.
U Hrvatskoj je zbog krize u zadnje tri godine standard pao za 10 posto, što je razlog da žene sve više trpe i ekonomsko nasilje, naglasila je Mađerić.
Nasilje nad ženama prisutno je u svim društvenim skupinama, što se vidi po policijskim statistikama po kojima je u Hrvatskoj godišnje prijavljeno između 11.500 i 17.500 počinitelja nasilja u obitelji. Broj žrtava takvih djela je između 14.500 i 22.200, od čega su žene žrtve u 64 do 71 posto slučajeva, ovisno o godini.
Od 2003. do lani ubijeno je između 22 i 45 žena godišnje, a njihovi tadašnji ili bivši partneri bili su počinitelji od 20 do čak 65 posto slučajeva.