Općine nespremne za odvojeno prikupljanje otpada: Ako se problem ne riješi, plaćat ćemo penale EU!

Foto: Ilustracija

DO KRAJA godine svi će gradovi i općine građanima morati omogućiti da u kantama i spremnicima pred svojim kućama i zgradama odvojeno odlože papirnati i kartonski otpad. Rokovi za odvojeno prikupljanje ostalih kategorija otpada uvodit će se postupno, a krajnji rok je 2015. godina. Protiv novog zakona u nekim se općinama već bune.

Europska unija od Hrvatske zahtjeva da do 2015. godine svakom svom građaninu omogući da na kućnom pragu može odvojeno prikupljati otpad, od papira, metala i stakla do baterija, akumulatora, ulja i medicinskog otpada. Zakon o održivom gospodarenju otpadom zadužio je gradove i općine da osiguraju dovoljan broj kanti i spremnika, no mnoge od njih nemaju niti za tekuće potrebe. Odakle će namaknuti novac, još uvijek ne zna Đuro Bukvić, načelnik Općine Lukač kod Virovitice i predsjednik Udruge općina u Hrvatskoj.

"Ono što zasigurno znam je da lokalna samouprava to neće moći isfinancirati i naravno da ćemo ići i prema resornom ministarstvu i prema EU. Kako ćemo to uspjeti, iskreno i otvoreno vam kažem da ne znam, ali znam da je to dodatni trošak za proračun. Tako da ne znam otkuda izvući ta sredstva.", rekao je Media servisu načelnik Općine Lukač.

Krk zbrinjava sve vrste otpada

Da se ipak može kad se hoće dokaz je otok Krk koji još od 2005. godine kao prvi u Hrvatskoj zbrinjava sve vrste otpada. Na više od 1000 mjesta raspoređeno je 7000 spremnika, sve skupa koštalo je 25 milijuna kuna, a rezultat nije izostao - na otoku se odvoji 40 posto otpada. Kako to izgleda na Krku, ispričao nam je ekološki aktivist Vjeran Piršić.

"Ujutro kada imate doručak, vi dakle vaše ostatke, recimo čaj, prebacite u kantu za bio otpad koja stoji na terasi. Poslijepodne kada ručamo, kada koristimo neku plastiku ili metal, neku konzervu za pravljenje ručka, recimo tunu, mi to odvajamo, dakle, staklenke u staklenke, metal u metal. To je nešto što je toliko jednostavno da ne zahtjeva veće napore. Zahtjeva samo malo reda u vašoj organizaciji i to uopće nije problem", ispričao je Piršić.

Kazne od EU ako ne nađemo rješenje

Hrvatska se Europskoj uniji obvezala da će do kraja ove godine za 25 posto smanjiti količinu bio otpada koju odlaže na odlagalištima. Bivša ministrica zaštite okoliša, nezavisna saborska zastupnica Mirela Holy, uvjerena je da tu obavezu nećemo ispuniti jer do sada svoje obaveze nisu ispunile jedinice lokalne samouprave.

"Naime i važeći Zakon o otpadu do ovog zakona je nalagao jedinicima lokalne samouprave da krenu u primarne selekcije različitih vrsta otpada i da te sustave ojačaju naplatom odvoza otpada prema količini odnosno prema volumenum, ali to većina jedinica lokalne samouprave nije napravila u proteklih nekoliko godina i zato se Hrvatska sada nalazi u problemima", rekla je Holy.

Ne uspiju li općine i gradovi naći rješenje da kroz iduću godinu svim građanima omoguće odvojeno prikupljanje svih vrsta otpada, Hrvatska će se naći u još većim problemima - plaćat će penale Europskoj uniji. Kazne će plaćati i oni građani koji ne budu selektirali otpad, od tri tisuće do 10.000 kuna. Za funkcioniranje sustava bit će odgovorni upravitelji zgrada, dok će općine i gradovi, uspiju li namaknuti sredstva za nove spremnike, naplatu odvoza otpada morati definirati po količini tog otpada, po volumenu kanti ili masi.