Foto: Hina
IZGRAĐENA u nekoliko tjedana od vojnika, zatvorenika i nezaposlenih, ograda podignuta duž mađarske granice predstavlja spomenik nemilosrdnoj učinkovitosti s kojom je premijer Viktor Orban mobilizirao Mađarsku protiv migranata, piše Reuters.
Podizanje ograde je koštalo oko 22 milijarde forinti (oko 80 milijuna dolara) i rijedak je primjer učinkovitosti u zemlji gdje je posljednja linija podzemne željeznice izgrađena deset godina nakon zadanog roka uz trostruko veće troškove od planiranih.
Vlada se za izgradnju okoristila vojskom, kako bi nacionalni projekt koji uživa svesrdnu podršku domaćeg stanovništva bio završen što prije.
"Trebalo je vremena, ali vladina kampanja da javno mnijenje okrene protiv izbjeglica je urodila plodom, u čemu je pomogla državna kontrola medija," rekao je Richard Szentpeteri Nagy iz Centra za poštenu političku analizu.
"Filtriranjem poruka kroz javnu televiziju, gledatelji su u svojim kućama vidjeli ovo kao rulju koja baca kamenje i napada policiju."
Samo nekoliko dana nakon zatvaranja granice sa Srbijom, Mađarska je pohitala izgraditi ogradu i prema Hrvatskoj koja tek očekuje ulazak u Schengen. Privremena ograda od 41-kilometra je završene unutar četiri dana, a u tijeku su radovi na stalnoj barijeri, s mašinama koje čiste zemlju, stupovima i bodljikavom žicom na vrhu.
Mahniti početak gradnje
Sama logistika iza poduhvata je demonstracija Orbanove vizije moćne države koja pokazuje svoje mišiće. Vojska je na početku unajmila privatne tvrtke, ali nakon što je Orban otjerao ministra obrane zbog sporog izvođenja radova, vojnici su brzo preuzeli projekt.
Janos, otpremnik u građevinskoj tvrtki specijaliziranoj za prijevoz zemlje, opisuje mahniti početak izgradnje. "Oni su nas našli preko interneta, ja sam dobio poziv od vojske i pitanje mogu li obaviti posao," rekao je tražeći da mu se ne objavi prezime.
"Oni su imali dvadesetak privatnih kompanija u projektu. Ali se ta brojka smanjila na jednu četvrtinu nakon što je vojska uredila svoju kuću i zamijenila nas svojim kapacitetima".
Njegova je tvrtka dobila 500 forinti (1.82 dolara) za svaki stup zabijen u zemlju, a ekipa ih je morala postaviti najmanje 200 dnevno, na razdaljini od tri metra, da bi posao obavila bez gubitka. Vojni raspored je značio rad od sedam dana u tjednu, u trenutku kad je razriješen ministar obrane, njegov je tim radio 48 sati bez prestanka.
Zatvorenici i nezaposleni
Dio ograde je izgrađen od tvrtki koje su kao radnike koristile zatvorenike, oni su dobili tek malen dio nadnica, dok je ostatak išao za troškove zatvora.
Zatvorenici iz kaznionice u blizini Dunaujvarosa, glavnog mađarskog grada sa željezarama, činili su oko trećine radne snage od 500 ljudi koja je postavljala čelične stupove. Glavni direktor tvrtke DAK Acelszerkezeti Kft., Gabor Tarany, kaže da ga nije bilo briga za politiku; narudžba je narudžba.
"Nema emocija s čelikom; mi gradimo stvari i ne brinemo zašto se koriste".
Država je mobilizirala i nezaposlene ljude koji dobivaju socijalu kroz program javnih poslova. "Ljudi na javnim poslovima imaju obavezu raditi, inače mogu izgubiti beneficije," rekla je Marta Varga, glasnogovornica mjesnih vlasti u okrugu Csongrad. Njima je za posao izgradnje ograde isplaćena mjesečna plaća od oko 220 dolara, oko polovice minimalne plaće u Mađarskoj. Varga kaže da nitko nije odbio posao.
Definirajuće postignuće Orbana
Projekt je postao definirajuće postignuće za Orbana, bivšeg studentskog aktivista koji se u ranim danima komunizma uspeo do vrha stranke desnog centra Fidesz.
Danas 52-godišnjak, Orban je napravio karijeru opirući se onom što smatra slabo-voljnim europskim konsenzusom zbog čega ga je šef Europske komisije Jean-Claude Juncker kroz šalu pozdravio kao "diktatora" na europskom skupu u svibnju uz pljusku po vratu.
Od 2010. do ove godine, Fidesz drži dvotrećinsku supervećinu u parlamentu što je Orban iskoristio za promjenu ustava i učvršćivanje autoriteta. Državnik se našao u sukobu i na udaru dužnosnika EU koji kažu da on narušava nezavisnost sudstva, središnje banke i medija.
Shvaćajući rano da će migracija postati veliko pitanje, on je brzo krenuo u poticanje javnog mnijenja protiv izbjeglica i migranta u seriji kampanja pojačanih prijateljskim medijima, uključujući javnu televiziju.
Taktika se pokazala uspješnom, anketa objavljena u ponedjeljak je pokazala da Fidesz vodi ispred rivala za deset postotnih bodova. Drugo ispitivanje je otkrilo podršku imigracijskim zakonima kod 82 posto građana.
Orban u posljednjim tjednima optužuje europske vođe za ubrzavanje europske migracijske krize kroz propuštanje provođenja pravila o obrani vanjskih granica.
On za navedeno posebno krivi Njemačku, koja je suspendirala normalne regulacije u kolovozu s obećanjem azila svim sirijskim izbjeglicama bez obzira kako uđu u EU. Orbanovi govori i intervjui o aktualnoj krizi često uključuju upozorenja o ugrožavanju europske kulture i religije, što kritičari nazivaju ksenofobijom.
Podsjetnik na tamnu eru kontinenta
Nakon što su ograde podignute prošlog tjedna a policija iskoristila suzavac i vodene topove protiv izbjeglica koje su bacale kamenje, rumunjski premijere Victor Ponta je čak evocirao tamnu eru kontinenta i uspon nacista.
"Ograde, psi, policajci i oružje: ovo izgleda kao Europa u 1930-im. I jesmo li time riješili izbjeglički problem? Ne, nismo," rekao je Ponta. "Podizanje ograda samo baca problem u Hrvatsku, Srbiju i Rumunjsku".
Orbanovi protivnici izvana kažu da bi Mađarska morala pokazati više suosjećanja, ne samo zbog svoje povijesti koja uključuje ustanak protiv Sovjeta u 1956. kad su ruski tenkovi natjerali 200,000 Mađara u bijeg. No, domaće stanovništvo ne čuje primjedbe i pozive. Oni kažu da su današnje izbjeglice, čak i ako bježe od rata, u EU stigle u sigurnim zemljama poput Turske ili Grčke i da im životi nisu ugroženi.
"Je li mađarski izbjeglica ikad napao policiju u nasilnoj gomili, bacao kamenje?," pita Zoltan Nogradi, gradonačelnik malenog grada na granici sa Srbijom. "Nema usporedbe, jer da nije bilo ograde, moj bi grad već bio preplavljen".
Dok je ograda popularna kod kuće, ekonomisti kažu da Orbanov stav o migraciji može naštetiti reputaciji Mađarske unutar Europe, koja je bitna za njenu ekonomsku budućnost.
"Mađarskoj treba malo perspektive - i iskreno, poniznosti oko pitanja," rekao je ekonomist UniCredita, Erik F. Nielsen.
"Prošlo je samo 25 godina otkad je mađarska vlada prestala dizati ograde oko svojih ljudi, i jako je velik udio u mađarskom prosperitetu generiran zahvaljujući solidarnosti zapadne Europe. Ja se počinjem pitati pripada li uopće Mađarska još uvijek Europi," kaže Nielsen.