Foto: Hina
Pokretanje javne rasprave najavio je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) pomoćnik ministra kulture Vladimir Stojsavljević, koji je istaknuo kako je prijedlog Nacrta strategije za komentare i primjedbe otvoren od podneva na web stranici Ministarstva kulture.
"Danas od podneva pa tijekom idućih mjesec dana svi građani naše domovine mogu ga pogledati na webu i uključiti se u javnu raspravu koja će zasigurno dovesti do poboljšanja i samoga nacrta i strategije, a i stvoriti ono što se zove društvena atmosfera u kojoj će knjiga ponovo barem na neko vrijeme biti u središtu pozornosti", kazao je Stojsavljević.
Rad na izradi Nacionalne strategije poticanja čitanja pokrenulo je u ožujku 2014. Ministarstvo kulture u suradnji s drugim institucijama i s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta.
Tri ključna cilja
Na izradi je radilo povjerenstvo sastavljeno od trideset članova koje je imenovala bivša ministrica kulture Andrea Zlatar Violić, a prema područjima rada formirano je šest skupina: Odgoj i obrazovanje – škola i čitanje, Odgoj i obrazovanje – predškola i čitanje, Institucije (knjižnice i čitanje), Izdavači i čitatelji, Hrvatski autori i čitanje te E-knjiga.
"Podijeljeni u razne komisije s raznim svrhama, predložili su kako bismo mogli u narednom razdoblju popraviti stanje i povećati broj čitatelja, i to ne samo među mladima nego i općenito", istaknuo je Stojsavljević.
Naglasak Strategije je na uvođenju čitanja kao obaveznog dijela obrazovanja u svim predmetima, budući da su sve analize pokazale da je čitanje način razvijanja kognitivnih sposobnosti.
Tri su ključna cilja: uspostava učinkovitog društvenog okvira za podršku čitanju, razvoj čitalačke pismenosti i poticanje čitatelja na aktivno i kritičko čitanje, te povećanje dostupnosti knjiga i drugih čitalačkih materijala.
Nacionalna strategija sadrži predložene alate i metode za promicanje kulture čitanja i poticanja navike čitanja; akcijski plan za odgajanje i animiranje čitatelja najranije dobi; predlaže posebne mjere koje uključuju brigu za hrvatsku književnost i autore, stvaranje pretpostavki za kritičko čitanje književnih i neknjiževnih tekstova (razumijevanje vlastitog mjesta u društvu, suvremenosti u kojoj živimo), mjere za osposobljavanje čitatelja za različite tipove čitanja književnih i neknjiževnih tekstova, te mehanizme praćenja čitatelja/ nečitatelja s ciljevima evaluacije primijenjenih programa poticanja čitanja i trajnog praćenja kulture čitanja u RH.
Nakon javne rasprave o prijedlogu Strategije odlučivat će Vlada, kako bi mogla krenuti implementacija.