Foto: Hina
Analiza Mihaele Bronić i Vjekoslava Bratića sa Instituta za javne financije pokazala je tako da Hrvatska, osim što ima izuzetno visoko porezno opterećenje, i na naplatu poreza troši drastično više od prosjeka Europske unije.
Naime, troškovi prikupljanja poreza su 2007. godine u Hrvatskoj bili gotovo jednaki prosjeku EU-a, ali su u razdoblju nakon 2007. porasli na 0,46% BDP-a u 2011., dok su u EU snažno pali - na 0,23% BDP-a u 2011. U 2012. ti su troškovi u Hrvatskoj, s obzirom na godinu ranije, pali za nešto manje od 70 milijuna kuna, ali i dalje su znatno iznad EU prosjeka.
Troškovi za usluge od 2004. porasli za 336%
Da bi se troškovi smanjili, potrebno je identificirati "problematične“ poreze kod kojih su troškovi naplate visoki, dok su sa druge strane prihodi vrlo mali, upozoravaju autori.
Osim toga, trebalo bi smanjiti rashode za usluge poreznika kao što su računalne usluge, troškovi telefona, pošte i transporta.
Ukupni troškovi poreznih vlasti u razdoblju od 1997. do 2012. godine u apsolutnom iznosu su se udvostručili: sa 700 milijuna kuna, na 1,4 milijarde kuna.
Najveći udio imaju troškovi za zaposlene koji su 2012. godine iznosili 921 milijun kuna, što je porast od 46% u odnosu na 2004. godinu, kada smo za plaće poreznika ukupno izdvajali 631 milijuna kuna.
Najveći porast zabilježili su troškovi za usluge koji su od 2004. porasli za čak 336% - na čak 420 milijuna u 2012. godine. Ilustracije radi, 2004. godine za iste ove troškove iz proračuna se izdvajalo 96 milijuna kuna.
"Čini se da su troškovi poreznih vlasti u Hrvatskoj u razdoblju 2002.-12. najvećim dijelom povezani s kretanjem BDP-a, odnosno da Porezna uprava, Carinska uprava i Financijska policija troše više u razdobljima gospodarskog rasta, a manje kada gospodarstvo pada. Tijekom razdoblja gospodarskog rasta, osim troškova za zaposlene, znatno rastu i troškovi računalnih usluga (troškovi održavanja i podrške postojećih programa)", smatraju autori.