ZA OSLOBOĐENIM je srbijanskim haškim optuženikom, bivšim načelnikom Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilom Perišićem, već 14 godina na snazi tjeralica zadarskoga Županijskog suda na kojemu je osuđen na najvišu zatvorsku kaznu od 20 godina zbog granatiranja Zadra 1991. godine, javlja HRT.
> Deutsche Welle: Oslobađajuća presuda za Perišića je kompenzacija za Gotovinu?
> Momčilo Perišić u Beogradu: Borio sam se za čast i slobodu građana te protiv totalitarnog režima
Perišić i još 18 oficira bivše JNA osuđeni su 1997. u odsutnosti na zatvorske kazne od 10 do 20 godina zbog ratnog zločina protiv civila i granatiranja Zadra u kojemu su u rujnu i listopadu 1991. poginula 34 civila, a oštećeno je više od 120 zgrada. Vrhovni je sud dvije godine poslije presudu potvrdio, nakon čega je u listopadu 1999. raspisana tjeralica, prvo domaća, a zatim i međunarodna Interpolova koja je i dalje na snazi.
U hrvatskome Ministarstvu pravosuđa zasad ne žele otkriti što će poduzeti u Perišićevu slučaju i hoće li od srbijanskih vlasti zatražiti njegovo izručenje zbog pravomoćne presude. Kažu da je svaka članica Interpola dužna postupati po međunarodnim tjeralicama, no isto tako je poznato da Srbija ne izručuje svoje državljane.
Perišić može zatražiti obnovu postupka na zadarskome Županijskom sudu s obzirom na to da mu se sudilo u odsutnosti, a prema riječima glasnogovornice suda Dijane Grancarić, bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije ne mora nazočiti obnovi postupka.
Obrazlažući presudu iz 1997. zadarski sudac Dubravko Krpina rekao je da je krivnja optuženih oficira nedvojbeno utvrđena svjedočenjem pripadnika JNA koji su odbili provoditi Perišićeve zapovijedi o topničkim napadima na Zadar, među kojima su bila i petorica hrvatskih građana koji su u Zadru služili vojni rok.
Osim haškoga i zadarskog suđenja, Perišić je bio i na meti vojnog tužiteljstva u Srbiji koje ga je 2002. optužilo za špijunažu u korist SAD-a. Perišić je u ožujku te godine uhićen u motelu na Ibarskoj magistrali zajedno sa službenikom Veleposlanstva SAD-a u Beogradu Davidom Neighbourom, nakon čega je dao ostavku na dužnost potpredsjednika vlade. Kako bi se zaštitio od progona, pozvao se na imunitet koji je do 2004. imao kao parlamentarac Demokratske opozicije Srbije (DOS) - koalicije 18 političkih stranaka koje su bile oporba režimu Slobodana Miloševića.