Foto i video: Agrivi
AGRIVI - hrvatski agri-tech startup za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom, koji je nedavno proglašen najboljim na Startup Nations Summitu 2014 u Južnoj Koreji, jedna je od nekoliko uspješnih hrvatskih startup priča.
Agrivi poljoprivrednicima nudi praćenje svih informacija o plantažama i poljima, zalihama, financijama, zaposlenicima, mehanizaciji, dokumente i izvještaje, vremensku prognozu, alarme o pojavi bolesti ili nametnika na poljima... ukratko, sve što jednom poljoprivredniku treba u vođenju njegova poslovanja. U budućnosti bi Agrivi osim jednostavne administracije, korisnicima trebao omogućiti i upravljanje mehanizacijom "na daljinu" - primjerice sustavima navodnjavanja.
Mladi poduzetnik Matija Žulj, pokretač startupa Agrivi, u razgovoru za Index je naveo kako su trenutno u potpunosti fokusirani na daljnji razvoj i širenje, a u budućnosti planiraju integraciju sa svim globalno vodećim sustavima s kojima se mogu nadopunjavati.
Agrivi je postao popularan diljem svijeta, a nedavno je proglašen i najboljim na Startup Nations Summitu 2014 koji se održao u Južnoj Koreji. Jeste li se nadali tako velikom uspjehu?
World Startup Competition koji se održao u sklopu Startup Nations Summita u Seoulu je bilo pravo svjetsko prvenstvo startupa, svi startup projekti su bili jako dobri jer je svaka država izabrala jedan projekt koji će je predstavljati. Naša očekivanja od natjecanja su bila kvalitetno se predstaviti i pronaći potencijalne partnere za druga tržišta, a rezultatom se nismo htjeli opterećivati. Tako da kad smo ušli u finale među 5 najboljih smo već bili presretni, a teško je opisati emocije koje su bile kad smo pobijedili, jer nam je to iznimno vrijedna potvrda dosadašnjeg truda i tvrdoglavog rada na našoj viziji.
Odakle je krenula početna ideja, koliko članova broji tim koji je radio na razvoju Agrivija, koliko je trajao razvoj od početne ideje do izlaska na tržište i u koliko se zemalja trenutno koristi?
Ideja za Agrivi je nastala prije dvije godine kad sam iz hobija posadio svoju plantažu američke borovnice. S obzirom da sam inače iz IT svijeta i nisam imao apsolutno nimalo znanja o poljoprivredi, morao sam pronaći znanje kako zapravo uzgajati borovnicu i tu sam se iznenadio kad sam shvatio da to znanje ne možeš samo tako `izgooglati` i da nije jednostavno dostupno. S druge strane, htio sam pratiti sve što radim u nekoj aplikaciji da mogu jasno vidjeti što radim dobro, a što ne, i prije 2 godine na globalnom tržištu nije bilo jednostavne, dobre i cjenovno pristupačne aplikacije. Tada sam krenuo razgovarati s agronomima i drugim poljoprivrednicima da vidim imaju li i drugi potrebe za takvom aplikacijom i kad sam shvatio koliko bi svima takva aplikacija olakšala život, odlučio sam krenuti s time.
Sustav smo lansirali na tržište prije 9 mjeseci i sada imamo već korisnike iz 80 zemalja širom svijeta, a za to je zaslužan odličan multidisciplinarni tim koji se sastoji od agronoma, programera i business ljudi.
Uspješni startupovi vrlo brzo privuku zainteresirane investitore. Koliko je ukupno investicija Agrivi do sad privukao u Hrvatsku i odakle dolaze najveći investitori?
Prije godinu dana smo imali prvu investiciju od 100 tisuća eura koju smo prikupili od mladih poslovnih ljudi iz Hrvatske koji su podigli uspješne vlastite tvrtke i koji su još na temelju prototipa sustava prepoznali potencijal našeg projekta, a sada dovršavamo sljedeću puno veću investicijsku rundu za širenje na vanjska tržišta.
Kakav je daljnji plan poslovnog razvoja Agrivija? Planiraju li se neke nadogradnje odnosno širenja softwarea/aplikacije na neka druga područja? Gdje bi se Agrivi u budućnosti sve moglo primijeniti?
Trenutno smo potpuno fokusirani na rast broja korisnika, širenje na vanjska tržišta i pružanje najkvalitetnijeg farm management sustava postojećim kupcima. Trenutno rješenje je ključni dio najvećeg poljoprivrednog ekosustava koji želimo napraviti u budućnosti, tako da kontinuirano nadograđujemo i unapređujemo postojeći sustav.
Agrivi neki nazivaju Farmeronovim "mlađim bratom". Surađujete li s ekipom koja stoji iza Farmerona? Je li za očekivati da ćete u budućnosti nuditi i neka zajednička rješenja za one koji se bave i farmama i poljoprivrednim uzgojem te žele "sve u jednom"?
Farmeron je fantastična priča i odličan primjer uspješnog startupa. Poljoprivreda je toliko široko područje da osim što ciljamo različitu vrstu poljoprivrednika, Agrivi i Farmeron nude potpuno različita rješenja za poljoprivrednike. Mi smo trenutno u potpunosti fokusirani na daljnji razvoj našeg rješenja i ekspanziju, a u budućnosti planiramo integracije sa svim globalno vodećim sustavima s kojima se možemo nadopunjavati, pa će tu postojati prostor za suradnju i sa Farmeronom. A Matija Kopić, osnivač Farmerona, je izvrsna osoba voljna razmijeniti iskustva, tako da što reći nego očito Matije vole poljoprivredu :)
Kakav savjet možete dati mladim poduzetnicima i inovatorima? Postoji li neki "recept" za uspješan startup?
Mislim da opći `recept` za uspješan startup ne postoji. Bitno je jasno znati što želiš postići, biti siguran da postoji potreba za time na tržištu, biti spreman na puno padova na putu do uspjeha. Startup donosi nevjerojatno puno lijepih trenutaka, no treba biti spreman prebroditi one teške koji se uvijek pojave. Mi smo trenutno na dobrom putu, no pred nama je još puno toga što moramo postići da bi uspjeli ostvariti našu viziju.
Kako komentirate trend koji se javio posljednjih godina - sve veći broj poduzetnika seli svoje poslovanje iz Hrvatske u inozemstvo zbog manje birokracije te manje porezne represije? Koje su po Vama glavne prednosti poslovanja u inozemstvu u odnosu na Hrvatsku? Ima li išta što je u Hrvatskoj ipak bilo bolje/jednostavnije?
Moj stav je tu vrlo jednostavan - posao je posao i tu nema emocija. Dio problematike je poreznom sustavu, dio u birokraciji, ali dio i u drugim stvarima - poput toga kako nas percipiraju u zapadnim zemljama. Mi smo se već u prvim kontaktima na tržištima zapadne Europe susreli s komentarima tipa `Ah da, bit će vam teško prodavati tu, jer vi ste ipak iz istočne Europe` i ja sam na to ljudima rekao `Hvala`. Sad imamo ured u Londonu, jednoj od ključnih svjetskih metropola i riješili smo taj problem.
Hrvatska ima svoje konkurentske prednosti, a to je da vrlo dobra kvalitetu života kod nas ipak košta manje nego u odnosu na Englesku, Njemačku ili Ameriku. To nam omogućuje da tu imamo razvojne centre i s manje novaca možemo konkurirati puno bolje financiranim startupima iz tih zemalja.
Što bi se sve u Hrvatskoj trebalo promijeniti da ona opet postane poželjna zemlja ne samo za domaće poduzetnike već i strane investitore?
Mislim da to već svi znaju, od poreza i birokracije do ugleda nas kao nacije vani.