Foto: Marko Todorov/Cropix
STUDENTI stariji od 26 godina plaćat će sami sebi zdravstveno osiguranje koje mjesečno stoji 357,95 kuna (Iz HZZO-a su nam prvo poslali podatak da osiguranje mjesečno iznosi 405 kuna, što su kasnije opovrgnuli jer je došlo do pogreške prilikom odgovaranja na upit) . Potvrdili su to za Index iz Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Redovni studenti stariji od 26 godina od 1. srpnja više nemaju pravo na besplatno zdravstveno osiguranje. Tako nalaže novi zakon, što resorni ministar Željko Jovanović smatra neprihvatljivim pa će uskoro predložiti izmjenu Zakona.
Zakonom o obveznom osiguranju nije predviđena posebna osnova kojom bi redovitim studentima koji su navršili 26. godinu života bilo omogućeno daljnje ostvarivanje statusa i prava u obveznom zdravstvenom osiguranju na teret RH. Područne službe dužne su obavijestiti studente koji su napunili 26 godina da reguliraju svoj status u obveznom zdravstvenom osiguranju.
Glasnogovornik HZZO-a Nenad Korkut studentima savjetuje da se jave u područni ured HZZO-a. "Da se ustvrdi da li ispunjavaju uvjete za stjecanje statusa u obveznom zdravstvenom po nekoj drugoj zakonskoj osnovi. Mogu se osigurati preko člana obitelji, mogu preko supružnika, ako su udani ili oženjeni ili na neki drugi način, preko Zavoda za zapošljavanje ili će sami plaćati doprinose. Bitno da se to regulira nakon 26 godine života što prije", rekao je Korkut.
Mjesečni iznos oko 357,95 kuna
"Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ 80/13.) nije predviđena posebna osnova osiguranja kojom bi redovitim studentima koji su navršili 26. godinu života, a do toga roka nisu završili redovito školovanje, bilo omogućeno i nadalje ostvarivanje statusa i prava u obveznom zdravstvenom osiguranju na teret sredstava državnog proračuna RH.
Stoga redovitim studentima prestaje obvezno zdravstveno osiguranje po sili Zakona kada navrše 26 godina, te je potrebno da područne službe HZZO-a utvrde da li ispunjavaju uvjete za stjecanje statusa u obveznom zdravstvenom osiguranju prema nekoj drugoj zakonskoj osnovi osiguranja (primjerice, kao član obitelji preko supružnika) ili su se obvezni osigurati u skladu s člankom 13. navedenog Zakona kao osigurana osoba, odnosno postaju obveznici plaćanja doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje (tzv. samoplatioci).
Samoplatioci su obvezni plaćati doprinos od prvog sljedećeg dana od kada su izgubili prethodno osiguranje, a najdulje za razdoblje od 12 mjeseci. Mjesečni iznos je oko 357,95 kn.
Stoga su područne službe HZZO-a dužne o navedenome obavijestiti studente koji su napunili 26 godina, te ih pozvati da reguliraju svoj status u obveznom zdravstvenom osiguranju", stoji u odgovoru koji je Index dobio iz HZZO-a.
I sve bi to bilo u redu kada bi se odluka odnosila samo na "vječne studente", no ima i onih koji silom prilika nisu uspjeli krenuti na studij odmah po završetku školovanja, pa su krenuli kasnije. Što s njima?
"Zdravlje studenata je na prvom mjestu"
Komentirajući mogućnost ukidanja besplatnog zdravstvenog osiguranja za studente iznad 26 godina ministar zdravlja Rajko Ostojić istaknuo je kako se ne radi o uštedama te da odluka nije sporna jer je slična odredbi iz zakona 2008. godine. "Ali ćemo, naravno, pokušati kao uvijek, u koordinaciji s ministrom obrazovanja, naći iznimke. Dakle, nije bilo nikakvih promjena iz starog zakona", rekao je Ostojić.
Ova odluka neugodno je iznenadila navedenu populaciju, ali i ministra znanosti, obrazovanja i sporta Željka Jovanovića koji je najavio da će predložiti izmjenu Zakona, koja bi redovitim studentima omogućila besplatnu zdravstvenu zaštitu u trajanju od 8 godina od trenutka upisa na studij. "Zdravlje studenata je na prvom mjestu, ali činjenica je da naši studenti predugo studiraju", komentirao je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović.
"Zdravstvena zaštita niti jednog redovnog studenta ne može biti dovedena u pitanje, ali činjenica je da bi bilo dobro da do 26. godine svi završe svoje fakultete jer se u Hrvatskoj predugo studira, a programski ugovori koje smo potpisali sa svim sveučilištima omogućuju da sveučilišta koja skrate rok studiranja dobiju dodatnu stimulaciju. Prema tome, naš je poticaj studentima da svoje fakultete završe puno prije nego je to bila praksa u proteklom periodu", naglasio je Jovanović koji je najavio i kako bi se na idućoj sjednici Vlade trebala naći i odluka o sufinanciranju prijevoza učenika.
Mate Damić iz Udruge studenata doline Neretve kaže da su studenti svjesni stanja u proračunu, no nije u redu da se preko njihovih leđa krpaju rupe. "Pogotovo redovitih studenata jer ne znam koliko bi to bile velike uštede. Osim toga, imate fakultete koji traju od 6 - 7 godina, imaju prosjek studiranja 8 godina. I šta sad? Ako student upiše fakultet s 20 godina, završi ga s 27, možda je izgubio jednu godinu tijekom studiranja i nema pravo na zdravstveno osiguranje tu jednu godinu. Mislim da to nije pravedno prema svima", kaže Damić.