Ilustracija: Arhiva
PREDSTAVNICI Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) održali su sastanak s Brankom Baričevićem, voditeljem Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, povodom odluke Vlade RH o odustajanju od izdvajanja uslužnih djelatnosti iz javnih i državnih službi te su, u kontekstu uporno loših gospodarskih trendova i obveza Hrvatske preuzetih u sklopu procedure prekomjernog deficita, iznijeli svoju zabrinutost zbog neprovođenja reformi, priopćili su iz HUP-a.
Predstavnici HUP-a Baričeviću su naglasili da je izdvajanje uslužnih djelatnosti u privatni sektor bilo najavljeno kao jedina ozbiljnija reforma državne i javne uprave u smjeru povećanja njene efikasnosti i smanjenja nerealno visokih troškova funkcioniranja pa su odustajanje ocijenili dodatnim utegom za javni dug i neizvjesnost preokreta negativnih gospodarskih trendova.
Voditelj Predstavništva EK u Hrvatskoj, Branko Baričević, primio je na znanje poruke predstavnika HUP-a te je potvrdio da je čitavu problematiku već komunicirao prema Bruxellesu. Podsjetio je kako je Hrvatska preuzela obaveze prema Europskoj komisiji vezane i uz proceduru prekomjernog deficita, ali i uz europski semestar kroz čije mehanizme Europska komisija redovno prati poteze u smjeru ispravljanja makroekonomskih neravnoteža i provođenja programa gospodarskih i strukturnih reformi država članica.
Iz HUP-a su još jednom naglasili da je odluka o odustajanju od izdvajanja uslužnih djelatnosti i umjesto toga odabir modela spin off-a tih djelatnosti u državnu tvrtku duboko neodgovorna prema svim poreznim obveznicima, bili oni poslodavci ili zaposlenici u javnom ili privatnom sektoru. Građani će i dalje dobivati lošiju i skuplju uslugu, a formiranjem nove državne mega tvrtke s povlaštenim položajem na tržištu ugrozit će se postojeća privatna inicijativa i oko 10.000 radnih mjesta u privatnom sektoru.
HUP je upozorio da se Vlada, usprkos teškom stanju u javnim financijama i preuzetim obvezama u sklopu procedure prekomjernog deficita, svjesno odlučila izbjeći model izdvajanja koji bi, prema izračunima same Vlade, rezultirao sa čak 400 milijuna kuna većim uštedama godišnje od onih koje se planiraju u sklopu modela spin-off-a. Te uštede se pritom ne odnose na broj i prava trenutno zaposlenih jer su ona u izdvajanju zaštićena i europskim direktivama i domaćim Zakonom o radu.