Si vis pacem, para bellum!
(Ako želiš mir – spremaj oružje!)
PRIJE par dana predsjednica Republike, Kolinda Grabar Kitarović, izjavila je kako je ponovno uvođenje vojnog roka za sve vojno sposobne muškarce njena "politička zamisao". Također je dodala kako je "posljednja Strategija nacionalne sigurnosti izrađena još 2002. te da su se u međuvremenu okolnosti promijenile".
Morati ćemo dakle ovdje pitati – što se to toliko kod predsjednice u načinu razmišljanja promijenilo, kada je upravo Kolinda Grabar Kitarović bila među onima koji su obveznu vojsku – ukinuli!
Za one nestrpljive (jer priča je malo složenija) – obvezni vojni rok neće biti uveden. U pitanju je samo jeftina politička priča. Za one druge, koje zanima cijela štorija, idemo od početka...
Dugoročni plan razvoja oružanih snaga Republike Hrvatske 2006. – 2015.
Moramo prvo ispraviti predsjednicu, Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske jest iz 2002. godine, no za ovo pitanje, služenja vojnog roka bitno je relevantniji Dugoročni plan razvoja oružanih snaga republike hrvatske 2006. – 2015., a kojega je Hrvatski Sabor donio na sjednici 7. srpnja 2006. Koga zanima, ovdje je: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_07_81_1936.html
Ovaj dokument dostavila je Vlada Republike Hrvatske aktom od 28. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. godine, predsjednik Vlade bio je dr. sc. Ivo Sanader, ministar obrane Berislav Rončević, a ministrica vanjskih poslova i europskih integracija upravo – mr. sc. Kolinda Grabar Kitarović!
U tom planu iz 2006. navodi se odmah u uvodnom dijelu: "veličina OS RH koja neće prelaziti 16 000 djelatnih vojnih osoba, 2 000 civilnog osoblja, 2 000 dragovoljnih ročnika (ukupni godišnji kontingent) i do 6 000 pripadnika ugovorne pričuve“. Predviđena je i nerazvrstana pričuva: „Postrojbe popunjene pripadnicima nerazvrstane pričuve bit će ustrojavane, opremane i uvježbavane tek u situacijama kada Republika Hrvatska bude ugrožena potencijalnom agresijom. Raspoloživo vrijeme za njihovo ustrojavanje i obuku iznosit će 120 do 360 dana. Za pripadnike nerazvrstane pričuve (oko 40 000 pripadnika) vodit će se evidencija i čuvati dio pješačkog i topničkog naoružanja i potrebne opreme".
Naglašavamo i sljedeće: "Cilj je do 2010. postojeći kombinirani vojni sastav u potpunosti pretvoriti u dragovoljni". Dakle, Kolinda Grabar Kitarović je tada sjedila u tijelu koje je Saboru predložilo upravo – ukidanje obveznog vojnog roka!
Vlada inače ima Pravilnik koji definira glasanje unutar sjednice, no neki dobri običaji nalažu da Vlada glasa jednoglasno – glasati protiv na sjednici, ili preskočiti sjednicu Vlade jer se čovjek istinski ne slaže s onim tamo izglasanim – traži od ministra da to jasno kaže i ponudi mandat premijeru na raspolaganje. Posebno kada se radi o ministrici vanjskih poslova, koja je po nekim diplomatskim uzusima malo "iznad" običnog ministra (jedini je ministar koji može zastupati državu bez punomoći). Dodatno, to je doba kada smo bili u postupku približavanja NATO-u – kako nismo bili član, puno toga je išlo takozvanim "diplomatskim putem", dakle upravo preko Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija. Kojeg je vodila Kolinda Grabar Kitarović.
Tadašnja ministrica Kolinda Grabar Kitarović je zasigurno, kao savjesna ministrica i osoba – bila upoznata s pregovorima, a i s time da se opće služenje vojnog roka – ukida. I glasala je za to. Nemamo zabilježeno da je išta rekla o nekoj svojoj "političkoj zamisli" da se obvezno služenje vojnog roka nastavi.
HDZ-ov Sabor glasa za ukidanje obveznog služenja vojske
Ovaj prijedlog, ukidanja obvezne vojske, vrlo je rado primljenu u Saboru. Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost (predsjedavao je Ivan Jarnjak) navodi u zaključku: "Nakon provedene rasprave Odbor ocjenjuje kako će realizacijom ovoga Plana OS RH moći u cijelosti provoditi svoju ustavnu ulogu zaštite suvereniteta i neovisnosti te obrane teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. Stoga je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti prihvaćanje Prijedloga dugoročnog Plana razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske 2006. – 2005.". Dakle, za ukidanje obveznog vojnog roka – bili su svi!
Državni tajnik objašnjava u Saboru: "Uvodi se institut dragovoljnog služenja vojnog roka gdje će ročnici koji su na dragovoljnom služenju vojnog roka biti ona ljudska i stručna baza za popunu profesionalnog sastava u oružanim snagama. (…) U području ljudskih resursa ključni projekti su ostvarivanje ciljane strukture do 2009. godine, realizacija projekta pune profesionalizacije oružanih snaga, te uspostava jedinstvenog sustava upravljanja osobljem, odnosno formiranje jedinstvene središnjice za upravljanje osobljem iz koje će se planirati profesionalni razvoj".
Izvješća Hrvatskog sabora pišu u broju 454. iz te 2006. godine: "U ime Kluba zastupnika HDZ-a govorio je Krešimir Ćosić (HDZ). Klub naglašava da se radi o kvalitetnom i važnom dokumentu koji će zasigurno predstavljati dobar temelj za dugoročni razvoj Oružanih snaga RH u razdoblju do 2015. godine, a s čime se slažu i mnogi neovisni vojni stručnjaci, kao i eksperti NATO-a, koji ocjenjuju da je glavna vrlina ovog dugoročnog programa razvoja ta da on realno prikazuje stanje u OS RH, te pruža dobru analizu potrebnih mjera za modernizaciju".
Dakle, HDZ je tada zdušno za ukidanje obveznog služenja vojnog roka! Kažu sami da su za to i eksperti NATO-a, što je sigurno bilo istina – NATO preferira da članice imaju profesionalne i dobro uvježbane vojske. Dugoročni plan razvoja je donesen 7. srpnja 2006. (85 glasova "za", 5 "suzdržanih". HDZ-ova većina ga je dakle podržala).
Ukratko – Vlada u kojoj sjedi Kolinda Grabar Kitarović predlaže, a HDZ-ova većina usvaja ukidanje obveznog služenja vojske.
Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje 2015. do 2024. godine
Nedavno, krajem prošle godine, Hrvatski sabor donosi Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje 2015. do 2024. godine: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/dodatni/434032.pdf
U tom, novom planu se nalazi i sljedeće: "Ukupna ciljana brojčana veličina Oružanih snaga je 15 000 djelatnih osoba i do 400 kadeta do kraja 2017. godine. Od navedenoga broja bit će 14 380 djelatnih vojnih osoba i 620 državnih službenika i namještenika. (…) U okviru kategorije djelatnih vojnih osoba u cijelosti će se razviti novouspostavljena potkategorija vojnih specijalista čija će karijera biti posebno uređena i koji će imati poseban platni sustav. Ovim načinom riješit će se potrebe za osobljem pojedinih stručnih, posebno zahtjevnih zanimanja. Radi popune djelatnog sastava i razvrstane pričuve, godišnje će na dragovoljnom vojnom osposobljavanju biti do 2000 ročnika u prvom dijelu planskog razdoblja, a zatim će taj broj prema potrebama narastati radi osiguranja popune djelatnoga sastava i razvrstane pričuve".
Nalazimo i prilično tužan tekst: "Od 2008. godine suspendirano je obvezno služenje vojnog roka i uspostavljeno je dragovoljno služenje, ali je godišnji broj dragovoljnih ročnika (od 500 do 800) bitno manji od predviđenoga (2000 dragovoljnih ročnika) prije svega zbog nedostatka financijskih sredstava".
Drugim riječima, Hrvatska ne da nema novca za obveznu vojnu obuku cijele muške populacije (cca. 25.000 ljudi!), već nema novaca ni za 2000 dragovoljaca – tako da ih se prima samo 500-800 godišnje!
Ovaj novi plan uvodi i vrlo zanimljivu razvrstanu pričuvu: "Razvrstanu pričuvu činit će vojni obveznici koji su osposobljeni za vojnostručnu specijalnost tijekom služenja vojnog roka, dragovoljnog vojnog osposobljavanja, u djelatnoj vojnoj službi ili kroz druge oblike osposobljavanja. Od ukupnog broja razvrstanih pričuvnika za njih do 20 000 odredit će se raspored u pričuvne postrojbe (pješačke, topničke, PZO i logističke pukovnije, bojne inženjerije i veze) raspoređene na teritoriju Republike Hrvatske". Dakle, nije u pitanju samo 15.000 profesionalnih vojnika, već i prilično velika razvrstana pričuva.
Plan predviđa čak i što raditi u slučaju totalnog nereda, recimo da prijeti neki opći svjetski sukob: "Nerazvrstanu pričuvu činit će vojni obveznici uvedeni u vojnu evidenciju (koji nisu odslužili vojni rok i nisu bili na dragovoljnom vojnom osposobljavanju) te će se samo u slučaju potrebe za narastanjem Oružanih snaga pozivati na ocjenu sposobnosti, osposobljavanje i u vojnu službu".
Ovaj plan je donijet – jednoglasno! Rasprava je zaključena 9. prosinca 2014. Plan razvoja je donesen na 15. sjednici 12. prosinca 2014. (jednoglasno 108 glasova "za").
Dakle, i HDZ i SDP i drugi bili su za upravo ovaj i ovakav Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske!
Predsjednice, zašto se promijenili mišljenje?
E sada, dolazi ono zabrinjavajuće. Pogledajte kronologiju:
1. Ministrica Kolinda Grabar Kitarović je u Vladi koja zdušno podržava ukidanje opće vojne obuke 2006. godine.
2. Do ukidanja opće vojne obveze dolazi negdje dvije godine kasnije (ionako je 90% ročnika zadnjeg saziva tražilo civilno služenje).
3. Bivša ministrica Kolinda Grabar Kitarović postaje veleposlanica u SAD-u, a od 2011. godine je ni manje ni više u NATO-u – i to pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju, jako visoko mjesto!
4. Krajem 2014. SDP-ova Vlada predlaže, a Sabor donosi jednoglasno, dakle i uz HDZ, plan, koji predviđa lijepu pričuvu, ali nikako opće služenje, osim ako ne dođe do nekog općeg svjetskog nereda – u redovnim uvjetima planira se 2000 ljudi koji će godišnje dobrovoljno služiti.
5. Kolinda Grabar Kitarović postaje predsjednica Republike u veljači 2015. godine. Dva mjeseca nakon što je Sabor donio novi Dugoročni plan razvoja.
Sada dolazimo do ključnog pitanja koje vaš autor želi izravno postaviti predsjednici:
Gospođo Grabar Kitarović – godine 2006. niste bili za obvezno služenje vojnog roka. Otišli ste u NATO, upravo u organizaciju koja ne baš službeno, ali dosta jasno preferira profesionalne vojne jedinice država članica. Upoznali ste sustav kolektivne sigurnosti koji nam nudi NATO. I što se dogodilo da ste promijenili mišljenje, da sada želite veliku ročnu vojsku? Obvezno služenje? Shvatili ste da nas NATO ne želi ili ne može štititi, pa moramo imati veliku ročnu vojsku?
Ako nakon boravka u NATO-u, gdje ste tu organizaciju upoznali bolje od bilo koga od nas kao državni poglavar Republike Hrvatske kažete kako ponovno uvođenje vojnog roka za sve vojno sposobne muškarce Vaša "politička zamisao", što se dogodilo?
Na te odgovore imamo pravo kao građani Republike Hrvatske.
A gdje je bio Karamarko kada se donosio Dugoročni plan za razdoblje 2015. do 2024. godine?
Saznajemo iz medija prije par dana kako je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko predsjedničinu ideju o obveznom služenju vojnog roka pozdravio. Navedena ideja, prenose mediji, mu je bliska jer smatra da Hrvatska uz profesionalnu vojsku mora imati i ljude spremne i obučene da u svakom trenutku brane domovinu.
"Sigurnosna situacija se komplicira, mislim da o nečemu takvom moramo razmišljati. Naravno, sve ćemo prepustiti stručnjacima i stratezima, u konačnici mi smo dio NATO-saveza te ovisi i što će naši partneri reći", rekao je Karamarko.
Gospodine Karamarko, moram se i Vama ovdje izravno obratiti: koliko znam, još ste predsjednik Hrvatske demokratske zajednice. Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje 2015. do 2024. godine, a koji predviđa 15.000 profesionalaca, 20.000 ljudi razvrstane pričuve i 2000 ročnika koji se godišnje obučavaju – donijet je 12. prosinca 2014.! Zaboga, što se promijenilo od tada? HDZ je glasao za i upravo za taj i takav Dugoročni plan, nitko u Saboru nije bio protiv, ni crveni, ni plavi, ni manjine, 108 zastupnika je diglo ruku. Što niste došli i rekli da ste za obvezno služenje? Zar to ne bi bila vaša patriotska dužnost, ako imate neke informacije koje mi drugi ne znamo?
Da li je ovaj priča o obveznom služenju posljedica nečeg jako važnog oko snage, tj. slabosti NATO-a, što ste nedavno čuli od predsjednice, ili ste krenuli u predizbornu kampanju, pokušavajući dobiti glasove onih koji se "lože" na neke military stvari, opći vojni rok i te ideje, a u biti nemate nikakve realne planove vratiti opće služenje, za koje ionako nemamo novca?
NATO bi se samo nasmijao
Budimo realni. Hrvatska za vojsku daje malo i premalo. Za vojsku se daje debelo manje od dva posto BDP-a, a 2% je preporučena vrijednost NATO-a. Dodano, NATO-u se nikako ne sviđa što se i u taj mali proračun uključuju stavke koje vani spadaju pod civilni sektor – protupožarna zaštita (kanaderi su vojni!), traganje i spašavanje, te Obalna straža.
Kada bi Hrvatska rekla da će i od tog malog proračuna dobar dio izdvajati za ročnu vojsku – u NATO-u nas valjda uopće ne bi ozbiljno shvatili. To bi ugrozili reformu i razvoj Oružanih snaga, jer jednostavno ne bi bilo za druge komponente.
Kada bi Hrvatska počela ulagati bitno veće novce u obranu – onda NATO ne bi imao ništa protiv da se ulaže i još novce iznad toga u obvezni vojni rok za sve – no sada smo u domeni znanstvene fantastike, obzirom kakvo nam je stanje proračuna. I kakvo će biti narednih godina.
Je li ovo samo predizborna igra?
Na kraju se postavlja pitanje – je li ova priča oko obveznog služenja vojske samo predizborna igra, jer je netko procijenio da ima dovoljno onih koji se "lože" na vojsku, vojni rok te misle da će to "očeličiti mladež" (a što ne bi tome služili izviđači, športski ili znanstveni kampovi?). HDZ je podržao dugoročni plan, za sve te ročnike kod obveznog služenja više nema ni objekata ni ljudi koji bi se bavili njima!
Uostalom dozvolite ovdje i kratki osobni stav vašeg autora. Kratki vojni rok bez da se poslije ide u redovne vježbe (kakve recimo Švicarci redovno provode i to nakon prilično dugog služenja) znači loše i nikako obučen vojnik – a takav će u vojnom sukobu XXI. stoljeća stradati od bespilotnog drona i bez da vidi neprijatelja. Vojska je, kao i sve, postala profesionalan posao. A vojsci ćemo najbolje pomoći tako da krenemo u gospodarske reforme i razvijemo privredu – jer danas vojniku treba visoka i skupa tehnologija, kako bi obavio zadatak i vratio se kući živ i u komadu. Trebamo reformirati državu, kako bi smo Hrvatskoj vojsci omogućili dobre zrakoplove, dobra oklopna vozila, kvalitetnu hranu i sve drugo što im treba za zadatke… Neće im pomoći u zadacima hrpa amatera s kratkom obukom.
Uhvatite se predsjednice dakle pametnijeg posla. Recimo, traženjem dobrih offseta, za vojne avione, tenkove i oklopna vozila. Imate kontakata iz NATO-a. Za one koji ne prate vojnu terminologiju - offset je model kojim prodavatelj borbenog sredstva jamči u zemlju-kupca uložiti određeni postotak vrijednosti ugovora. Diže borbenu sposobnost, ali i sposobnost industrije oko novih tehnologija, dakle upravo onoga što nam treba.
No zaključimo – ako predsjednica Republike i predsjednik HDZ-a znaju nešto jako važno i jako novo, nešto što mijenja strateške planove za koje je HDZ glasao prije samo par mjeseci – vrijeme je da nam kažu. Ako ne – ako je ovo samo predizborna igra za parlamentarne izbore, onda je bolje da prestanu s tim igranjem s tuđim živcima, tuđim životima i tuđim sinovima.