PROGLAS građanske inicijative "Stop ACTA" povodom današnjih prosvjeda u Hrvatskoj i svijetu pod naslovom "Internet građanskih prava, a ne korporacija" prenosimo u cijelosti:
Ovim prosvjedom također želimo ukazati na nepravde i opasnosti koje taj sporazum donosi našim društvima i izvan neposredne sfere internetske komunikacije. Njih je prepoznala globalna javnost, a netom i vlade i parlamenti Češke, Njemačke, Poljske i Slovačke koji su odbili ili odgodili ratifikaciju sporazuma. Mi isto zahtijevamo od Hrvatskog sabora i Vlade.
Te nepravde i opasnosti su sljedeće:
1. ACTA je odraz globalne nejednakosti i sredstvo ekonomskog podčinjavanja manje razvijenih zemalja.
2. ACTA stvara okvir za privatnu pravdu korporacija i zaobilazi osnovne pravne standarde: temeljno pravo da nitko nije kriv prije no što mu je krivnja dokazana, pravo na sudski postupak i kaznu razmjernu počinjenoj šteti.
3. ACTA ugrožava ustavne slobode građana na iskazivanja mišljenja, javnog govora i okupljanja građana.
4. Potrebna je reforma autorskog prava, a ne reforma tehnološkog i pravnog uređenja internetske komunikacije.
Imajući, dakle, u vidu štetne učinke ACTA-e, od Vlade i Hrvatskog sabora zahtijevamo:
da ne pristupaju sporazumu ACTA jer donosi opasnost po prava građana i prosperitet našeg društva, upravo kao što su to učinile Češka, Njemačka, Slovačka, Poljska;
da u međunarodnim odnosima zauzmu kritičan stav protiv neujednačenog razvoja nametanjem ovakvih trgovinskih sporazuma;
da krenu u reformu autorskog prava za digitalno doba.
ACTA ima neizvjestan učinak po zaštitu intelektualnog vlasništva, a donosi izvjestan rizik po temeljna prava građana. ZAUSTAVIMO ACTA-u!
Obrazloženje:
1. ACTA je odraz globalne nejednakosti i sredstvo ekonomskog podčinjavanja manje razvijenih zemalja.
ACTA je sporazum sastavljen u tajnosti, izvan okvira međunarodnih institucija, daleko od očiju javnosti. ACTA je nastala kao pokušaj najrazvijenijih zemalja da opstruiraju donošenje pravednijeg sporazuma u sklopu tijela Ujedinjenih naroda, a nakon što su manje razvijene zemlje pokušale ograničiti štetan utjecaj intelektualnog vlasništva na dostupnost životno važnih generičkih lijekova, tradicijskih znanja, naprednih tehnologija, najnovijih znanstvenih spoznaja i kulturnih dobara stanovništvima tih zemalja. Manje razvijene zemlje poput Indije, Kine, Brazila – a u pogledu intelektualnog vlasništva i Hrvatska spada među manje razvijene zemlje – odlučile su bojkotirati taj štetan sporazum. Podsjetimo naposljetku da je upravo zbog te maskarade, koja će ugroziti živote i prava građana, ostavku podnio Kader Arif, glavni raporter Europskog parlamenta u procesu dogovaranja sporazuma.
ad 2. ACTA stvara okvir za privatnu pravdu korporacija i zaobilazi osnovne pravne standarde: temeljno pravo da nitko nije kriv prije no što mu je krivnja dokazana te pravo na sudski postupak i kaznu razmjernu počinjenoj šteti.
ACTA omogućuje korporacijama da nameću sankcije koje su prije iziskivale sudski postupak. Teret dokazivanja krivice prebacuje se s tužitelja na optuženoga. Krivično djelo proširuje se na tzv. čin pomaganja. Dopuštaju se nerazumne financijske kazne koje nisu u razmjeru s počinjenom štetom, a polaze od logike da je svaki ilegalni primjerak jedan prodani primjerak manje. Pod krivično djelo prema odredbama ACTA-e spadaju podjednako prekršaji građana i komercijalne aktivnosti krivotvoritelja.
3. ACTA ugrožava ustavne slobode građana na iskazivanja mišljenja, javnog govora i okupljanja građana.
Proširenje kaznene odgovornosti na posrednike u internetskoj komunikaciji - kao što su pretraživači, telekom operateri, poslužitelji ili naprosto stranice koje linkaju na sporne sadržaje - vodit će k preventivnoj cenzuri sadržaja. Kako bi proveli mjere predviđene ACTA-om, zakonodavci i/ili posrednici u internetskoj komunikaciji mogu se odlučiti i za aktivni nadzor internetskog prometa, ugrožavajući privatnost korisnika, ili pak za isključenje optuženih iz internetske komunikacije - tzv. "three strikes" regulativa - čime ti korisnici bivaju diskriminirani i svedeni na građane lišene mogućnosti djelovanja, rada i pristupa javnim uslugama.
4. Potrebna je reforma autorskog prava, a ne reforma tehnološkog i pravnog uređenja internetske komunikacije.
Predsjednik Republike Ivo Josipović je u krivu kada raspravu o ACTA-i svodi na pitanje piratstva i autorskih prava. U ovom sporazumu radi se o potkopavanju globalne ekonomske pravde, standarda kaznenog prava i prava građana kojih bi Predsjednik trebao biti svjestan. Međutim, ako raspravljamo o autorskim pravima, treba reći da su digitalne mreže donijele izobilje kulture i znanja tamo gdje je u analognom svijetu vladala oskudnost. Izobilje se ne da vratiti u oskudnost bez pravnog, institucionalnog, tehnološkog ili ekonomskog nasilja. Stoga, zaštitu autorskih prava i prosperitet stvaralaštva treba tražiti unutar reforme autorskih prava, a ne zadiranjem u tehnološko i pravno ustrojstvo internetske komunikacije, riskiranjem temeljnih prava i sloboda građana. Prijedlozi kako stimulirati stvaralaštvo i istovremeno osigurati univerzalni pristup njihovim djelima u digitalnoj sferi postoje i ne treba zaobilaziti mogućnost dokidanja kriminalizacije većine građana zbog snage ekonomskih argumenata nekolicine velikih diskografa i Hollywooda.