Ilustracija: Mojposao
Osim kategorije top managementa, koja ima u prosjeku 96% višu plaću u odnosu na prosjek, najplaćenija zanimanja su ona iz područja tehnologije i razvoja (75 posto više od prosjeka), telekomunikacija (+35%), ljudskih potencijala (+33 posto) te informacijskih tehnologija (28 posto).
Najmanje prosječne plaće imaju radnici u pomoćnim zanimanjima (-42 posto), te radnici u tekstilnoj i kožnoj industriji (-43 posto).
Muškarci zarađuju više od žena
Zanimljivo je da muškarci u prosjeku zarađuju više od žena, pa su u posljednja tri mjeseca imali u prosjeku 11 posto višu plaću od žena, što je nešto veća razlika u odnosu na prethodna tri mjeseca kada je ta razlika iznosila 8 posto. Muškarci su u prosjeku imali 5.513 kuna, dok su žene imale u prosjeku 4.983 kune.
Osobe sa završenim fakultetom, prema istraživanju servisa Moja plaća, imaju 51 posto višu plaću u odnosu na osobe sa srednjom stručnom spremom. Također primaju 20 posto višu plaću od prosječne. Završeni magisterij ili doktorat povećava plaću u prosjeku za čak 105 posto u odnosu na srednju stručnu spremu.
U odnosu na prosječnu plaću u istraživanju, ispitanici sa srednjom stručnom spremom imaju prosječno 21 posto nižu plaću, dok ispitanici s postdiplomskim ili MBA školom imaju 63 posto višu plaću od prosjeka.
Velike strane tvrtke najbolje plaćaju radnike
Najvišu plaću zarađuju radnici koji rade u velikim stranim tvrtkama. Plaće u privatnim tvrtkama u stranom vlasništvu veće su za 11 posto od prosječne te u prosjeku iznose 5.945 kuna. Za razliku od njih, plaće u tvrtkama u pretežno domaćem vlasništvu su najniže i iznose 8 posto manje od prosjeka, 4.937 kuna. Prosječna plaća u tvrtkama u državnom vlasništvu 4 posto je viša od prosjeka i iznosi 5.590 kuna.
Veličina tvrtke također utječe na visinu plaće, pa je tako u tvrtkama s manje od 10 zaposlenika prosječna plaća 15 posto manja od prosjeka te iznosi 4.571 kunu, dok je u tvrtkama s 21 do 50 zaposlenika plaća 1 posto niža od prosjeka. Prosječna plaća u tvrtkama s 50 do 250 zaposlenika viša je za 3 posto i iznosi 5.517 kuna. Plaće u tvrtkama većim od 1.000 zaposlenika su 4 posto veće od prosjeka.
Najviše zarađuju Zagrepčani, prosječno gotovo 6.000 kuna. Gledano prema županijama, najniže plaće u drugom kvartalu zabilježene su ponovno u Virovitičko-podravskoj županiji, čak 19 posto ispod prosjeka. Najniže prosječne plaće još su i u Vukovarsko-srijemskoj i Ličko-senjskoj županiji (18 posto, odnosno 17 posto ispod prosjeka).
Sukladno očekivanjima, najviša prosječna plaća zabilježena je u Gradu Zagrebu i to 14 posto iznad prosjeka i ona iznosi 5.997 kuna.
Mladi zarađuju 17 posto manje od prosjeka
Mlađe osobe bez iskustva zarađuju 17 posto manju plaću od prosjeka, dok s godinom ili dvije iskustva imaju 8 posto nižu plaću. Gledano prema dobi ispitanika, oni do 24 godine imaju 26 posto nižu plaću od prosjeka, dok se maksimum plaće postiže od 55 godine života (14 posto viša od prosjeka).
Kada se hrvatska prosječna plaća usporedi s prosječnom plaćom u zemljama regiji, Hrvatska je na trećem mjestu s prosječnom plaćom od 693 eura. Najvišu je neto prosječnu plaću dobivaju Česi, 804 eura. Prosječna neto plaća u BiH 25 je posto niža od hrvatske te iznosi 520 eura, dok je plaća u Mađarskoj 28 posto niža. Najnižu prosječnu plaću u regiji ima Srbija; ona je 46 posto niža od one u Hrvatskoj i iznosi 373 eura.