Graf: Index; Podaci: Eurostat
Naime, Hrvatska na izvršne i zakonodavne organe troši čak 9,7 posto ukupne državne potrošnje ili 4,6 posto BDP-a, što je daleko više od mnogih bogatih članica EU.
Na primjer, Finska za istu namjenu troši 2,9 posto ukupne potrošnje, Danska 3 posto, Velika Britanija 3,2 posto a Francuska 3,3 posto.
> Državna potrošnja u Hrvatskoj 4886 eura po stanovniku godišnje
Hrvatska je po ukupnoj državnoj potrošnji iskazanoj kao postotak BDP-a u sredini ljestvice europskih država te ona iznosi 48 posto BDP-a odnosno 4886 eura po stanovniku.
No upitno je kako je taj novac raspoređen, jer dok smo po financiranju političkih uhljeba na vrhu, za npr. socijalnu zaštitu smo među štedljivijima u EU.
Za socijalnu zaštitu, u koju su uključene i mirovine, izdvaja se 30 posto ukupne javne potrošnje, dok je prosjek EU 40,2 posto, a od nas veća izdvajanja za socijalu imaju sve zemlje osim Slovačke i Cipra.
Izdvajanja za obrazovanje gotovo jednaka kao i za uhljebe
Slično je i s ulaganjima u obrazovanje, za koje izdvajamo tek nešto više nego za političke uhljebe.
Hrvatska za školstvo izdvaja 10,6 posto ukupne javne potrošnje, dok su na vrhu Cipar, latvija i Litva s 15,7 posto. Najmanja izdvajanja za školstvo, od oko 8 posto, imaju Grčka i Italija.
Zanimljivo je usporediti i podatke za jednu od najbogatijih zemalja svijeta - Švicarsku, koja istovremeno najmanje izdvaja za uhljebe (izvršni i zakonodavni organi), a najviše za školstvo.
U Švicarskoj tako za školstvo izdvajaju 17,8 posto javnog novca a za izvršne i zakonodavne organe samo 1,1 posto.