Foto:
HRVATSKO društvo skladatelja reagiralo je na navode koje su predstavnici kabelskih distributera Hrvatske izrekli na konferenciji za novinare u zagrebačkom hotelu International. Reagiranje HDS-a objavljujemo u cijelosti .
Današnja press konferencija kabelskih operatera nije sazvana radi društvenog ili općeg interesa, kako je to predstavljeno, već isključivo s ciljem izbjegavanja podmirivanja dospjelih i pravomoćnim sudskim presudama potvrđenih obveza koje su kao privatni poduzetnici koji uzimaju i koriste tuđe vlasništvo dužni podmiriti. Svi argumenti izneseni na ovoj konferenciji potpuno su neutemeljeni.
Predstavnici nekolicine kabelskih distributera, koji zajedno drže svega 5% hrvatskog tržišta i koji godinama koriste tuđe televizijske programe, filmove pa i glazbu bez odobrenja i bez plaćanja pripadajućih naknada te na tome grade svoj poslovni model, održali su konferenciju za novinare na kojoj su iznijeli niz neistina i neutemeljenih optužbi na račun HDS ZAMP-a i općenito pravnog sustava Republike Hrvatske.
Što i temeljem čega plaćaju kabelski operateri?
Svugdje u razvijenom svijetu i u Europi kabelski operateri trebaju pribaviti odobrenje i platiti naknadu za korištenje sadržaja, u prvom redu televizijskih kuća čiji se programi prenose u kabelsku mrežu, te naknade za autore audiovizualnih djela (redatelji, scenaristi, glavni snimatelji filmova, serija i sl.) kao i za autore glazbe, izvođače i diskografske kuće.
Takva je obveza za kabelske operatere propisana Direktivom Europske unije o Satelitskom
emitiranju i kabelskoj retransmisiji, a tekst Direktive prenesen u hrvatski Zakon o autorskom
pravu i srodnim pravima. Nadalje i Direktiva i Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima
jasno definiraju što za potrebe ovih propisa znači pojam reemitiranje odnosno kabelska
retransmisija, a što se uobičajeno u tehničkoj terminologiji naziva kabelskom distribucijom,
iz koje neupitno proizlazi obaveza svih kabelskih operatera u zemlji.
Koje su nadležnosti HAKOMa i Zakona o telekomunikacijama, a tko je nadležan za
pitanje sadržaja?
Zakon o telekomunikacijama i HAKOM na koje se operateri pozivaju reguliraju samo tehničke aspekte kabelske distribucije, a ne i pitanje sadržaja koji se kroz kabelsku distribuciju prenosi i od kojeg ti isti operateri uostalom i žive. Korisnici plaćaju njihove usluge zbog sadržaja, a ne zbog samih kablova. Pitanje sadržaja nije u nadležnosti HAKOMa, a spomenuta Direktiva Europske Unije jasno propisuje da se pitanje sadržaja u kabelskoj distribuciji upravo regulira „propisima o autorskom pravu i srodnim pravima u državama članicama“. Drugim riječima, tvrdnja operatera da ne trebaju regulirati prava sadržaja koji koriste apsolutno je deplasirana, što je i potvrđeno pravomoćnim sudskim presudama.
Kabelski operateri koji godinama koriste televizijske programe, filmove, glazbu bez odobrenja i
suprotno propisima pokušavaju medijskim pritiskom za sebe osigurati drugačije uvjete na tržištu
Odbivši više puta zajedničku ponudu 20-tak TV kuća, AGICOA i DHFR-a (strana i domaća filmska prava) te HDS ZAMP-a (glazbena prava) da pod jednakim uvjetima kao i svi ostali u RH riješe pitanje pribavljanja svih potrebnih prava za zakonito obavljanje djelatnosti kabelske distribucije, te negirajući sve pravomoćne presude kao i odluke Visokog Upravnog suda i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja navedeni operateri pokušavaju medijskim pritiskom za sebe osigurati uvjete drugačije od onih na tržištu.
Svi ostali kabelski distributeri, koji zajedno drže 95% ovog tržišta u zemlji, i među kojima također ima malih operatera godinama zakonito posluju i uredno pribavljaju sva potrebna prava za sadržaj koji distribuiraju.
I ne tako senzacionalno otkriće
U pokušaju da diskreditiraju HDS ZAMP operateri su došli i do „senzacionalnog otkrića“ da ZAMP nije registriran kao udruga i kao takav valjda, prema njihovu tumačenju, nelegalno za autore naplaćuje njihova prava. Istina je da ZAMP nije registriran kao udruga, niti on jest samostalna pravna osoba. Kao udruga je, naime, registrirano Hrvatsko društvo skladatelja (HDS), a Zaštita autorskih muzičkih prava (ZAMP) je odjel (stručna služba) u HDS-u. Odobrenje DZIVa za kolektivno ostvarivanje prava ima Hrvatsko društvo skladatelja, Služba ZAMP.
Pitanje pravne legitimacije HDS ZAMPa već je ranije bilo predmetom jednog sudskog spora u kojem je Visoki trgovački sud takve tvrdnje odbacio kao neosnovane. Autorska prava privatna su prava i privatna imovina pa ih ne može ostvarivati neko ministarstvo niti drugo državno tijelo
Autorsko pravo, kao i drugo intelektualno vlasništvo, privatno je pravo koje je u iole razvijenom svijetu prepoznato kao stečevina civilizacijskog razvoja i sveukupni pokretač razvoja svakog društva. To svoje pravo autori ostvaruju kroz udruge kojima sami upravljaju. Hrvatsko društvo skladatelja, udruga je skladatelja kojom oni sami upravljaju i kroz koju ostvaruju svoja privatna prava na način kako je propisao zakon i sukladno globalno ustanovljenim procedurama.
Naknade HDS ZAMPa transparentne su i sporazumno ugovorene s krovnim asocijacijama korisnika i niže su od naknada u Europi.
Svi hrvatski propisi utemeljeni su na međunarodnim konvencijama i ugovorima. Praksa kolektivnog ostvarivanja prava u zemlji apsolutno je izjednačena s praksom u ostalim zemljama EU, a HDS ZAMP je uz svoje rezultate i nadzor krovne Međunarodne konfederacije društava autora i skladatelja, svrstan u sam vrh razvijenih društava Europe i svijeta. I ne samo to, sve naše naknade sporazumno su ugovorene sa krovnim asocijacijama korisnika, što je već duži niz godina naša poslovna politika. Uz to, one su niže su od postojećih naknada u Europi, niže su čak i u odnosu na preporuke UNESCOa i Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO).
I na kraju, svi podaci o našem poslovanju javno su objavljeni, kao i sve naše naknade i pravila poslovanja, u mjeri daleko višoj od one koju smo dužni objaviti i prema hrvatskim propisima i prema inozemnoj praksi i obvezujućim međunarodnim pravilima.
Stoga, ovaj deplasirani napad i konstrukciju ne vidimo kao ništa drugo nego kao još jedan pokušaj malog broja operatera koji nelegalno posluju da izigraju pravnu državu i ne ispoštuju zakon ili, drugim riječima, još jedan njihov pokušaj ne samo da besplatno prisvoje tuđe vlasništvo nego da na njemu još i zarađuju.