Foto: Hina
PREPUCAVANJA oko toga koliko je točno potpisa građana potrebno za raspisivanje referenduma ne staju. Dok vladajući uporno ističu brojku od nešto više od 450 tisuća potpisa, mnogi se pitaju zašto se u 10 posto potrebnih glasova ubrajaju i oni koji se nalaze van granica Hrvatske pa samim time nisu ni mogli dati svoj potpis za referendumsku inicijativu.
No, unatoč polemikama, dosadašnja praksa Ustavnog suda na strani je vladajućih - u ukupan broj birača ne računaju se samo oni fizički prisutni na hrvatskom teritoriju, već i dijaspora.
Dok su Željka Markić i njena udruga "U ime obitelji" uvjereni da im je 370 tisuća potpisa sasvim dovoljno za referendum, vladajući neprestano ističu kako ta brojka "nije ni blizu dovoljna", odnosno kako joj nedostaje oko 80.000 potpisa.
Ministar uprave Arsen Bauk dodatno je "dolio ulja na vatru" izjavom kako ga čudi što iz "U ime obitelji" još uvijek nisu objavili konačni broj prikupljenih potpisa.
Iz inicijative odgovaraju: "Ministar uprave Arsen Bauk izjavio je u medijima kako ga čudi što Inicijativa `U ime obitelji` još nema konačan broj potpisa. Podsjećamo ministra da potpise prikupljaju i obrađuju volonteri, koji to rade u slobodno vrijeme i koji su u tijekom 15 dana volontirali na više od 1.600 mjesta izjašnjavanja. Svima koji su ikada radili nešto slično sasvim je jasno da je potrebno određeno vrijeme da se potpisne knjižice prikupe sa svih mjesta izjašnjavanja, dostave županijskim koordinatorima, zatim prevezu u Zagreb i provjeri broj prikupljenih potpisa.
Za razliku od naših volontera, ministarstvu koje vodi ministar Bauk, sastavljenom od službenika koji su za to plaćeni, potrebno je i po nekoliko mjeseci da utvrdi prikupljeni broj potpisa iz potpisnih knjižica koje su uredno dostavljene, razvrstane i pohranjene na jednom mjestu. Tako je barem bilo s potpisima za referendum o braku, referendum o ćirilici i referendum o outsourcingu.
Podsjećamo i na to kako ministar Bauk niti nakon nekoliko godina još ne zna koliki je točan broj birača u Republici Hrvatskoj, iako imamo Državni zavod za statistiku koji ima svježe informacije iz zadnjeg popisa stanovništva i koji bi mogao dati najmjerodavniju informaciju o tome koliko je punoljetnih osoba u Republici Hrvatskoj s biračkim pravom.
Nadamo se da će u slučaju referenduma o izbornom sustavu Baukovo ministarstvo žurno provjeriti predane potpise, kako bi se referendum o izbornom sustavu mogao održati istovremeno s predsjedničkim izborima i na taj način omogućiti da se minimiziraju troškovi referenduma", stoji u priopćenju "U ime obitelji".
Kolarić: Milanović kukavički bježi od odgovornosti
Komentirajući aktualni razvoj situacije oko promjena izbornog zakonodavstva i referenduma koji pokušava organizirati udruga "U ime obitelji", bivša SDP-ovka Aleksandra Kolarić istaknula je kako je ključan moment "popuštanje" premijera Zorana Milanovića oko preferencijalnog glasanja.
"SDP-u se dogodilo da je Markić preuzela klasično progresivnu temu, a to je veća demokratizacija izbornog postupka, odnosno veći utjecaj na izborni proces. To je, nažalost, posljedica odluke premijera Milanovića i predsjedništva SDP-a da odbiju sami riješiti nedostatke sadašnjeg izbornog zakona", rekla je Kolarić za Index.
"Imali su mogućnost, SDP je to trebao predložiti kao socijaldemokratska stranka lijevog centra. Davno se trebalo predložiti poboljšanje izbornog zakonodavstva, ali s obzirom na to da se ništa nije poduzelo, umjesto njih je to učinio Gong svojim prijedlogom. Ključno je da je taj prijedlog Gonga, koji se može dorađivati, u svojoj biti konstruktivan i dobar za društvo. Važno je da Leko to stavi na dnevni red Sabora i da to SDP podrži. Ne možemo zatvarati oči pred nezadovoljstvom građana, koji žele veći utjecaj i imaju pravo na njega", upozorila je.
"Druga je stvar da to nije materija koja se rješava referendumom, gospođa Markić je pod referendum ubacila i niz aspekata promjene izbornog zakona koji su vrlo upitni. Referendumsko pitanje je kilometarsko i sadrži više prijedloga, a složenost i dužina pitanja neprilagođeni su za referendum. To nije područje koje bi trebalo biti u Ustavu ili koje bi se trebalo uređivati referendumom.
"Ponavljam, trenutačna situacija je posljedica odbijanja SDP-a da rješava nagomilane tenzije. Još nije prekasno da vodstvo stranke preuzme inicijativu i predloži promjene, na temelju GONG-ova prijedloga, koji trenutačno ima podršku 30 zastupnika i članova kluba SDP-a. Ne mogu cijelo društvo i svi građani biti taoci toga što Tomislav Karamarko i Zoran Milanović ne žele ispustiti iz ruku ni centimetar moći pri određivanju lista", naglasila je Aleksandra Kolarić.
"Milanovićevo inzistiranje da se slaže s preferencijalnim glasovanjem, ali da neće mijenjati izborno zakonodavstvo osim u slučaju konsenzusa s HDZ-om je neodgovoran čin i bježanje od političke odgovornosti. Kada imate problem, lider rješava problem. Traženje izlika je domena kukavičluka, a ne lideršipa. Izuzetno je bitna uloga predsjednika Sabora Josipa Leke, koji bi također trebao preuzeti odgovornost vlastite pozicije, pokazati hrabrost i staviti prijedlog na dnevni red na Sabora. Procedura i demokracija ovise o hrabrosti pojedinca", zaključila je Kolarić.
Olujić: U Ustavu jasno piše da je potrebno 10 posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj, pri čemu se ne misli samo na one koji žive u RH
Krunoslav Olujić, bivši predsjednik Vrhovnog suda i predstojnik UNS-a, također se osvrnuo na nedavne izjave premijera Milanovića o tome kako bi podržao promjene u izbornom zakonodavstvu, u pogledu preferencijalnog glasovanja, isključivo ako bi te promjene podržala i najveća oporbena stranka, Hrvatska demokratska zajednica.
"Ako je uistinu tako, novi stav premijera Milanovića uistinu iznenađuje. Ipak, smatram da je to ohrabrujuće. Izmjene bi se trebale dogoditi veoma brzo, unutar dva do tri mjeseca, s obzirom na utjecaj bivših odluka Ustavnog suda prema kojima se u takve promjene ne ulazi najmanje godinu dana prije izbora, što za cilj ima upoznavanje cjelokupnog izbornog tijela sa zakonom. Najpovoljniji prijedlog trebao bi biti implementiran u kratkom vremenskom roku, kako bi preferencijalni glas birača došao do izražaja", rekao je Olujić Indexu.
"Ne iznenađuje da se govorilo da su Karamarko i Milanović protiv preferencijalnog glasovanja, jer su obojica visoko pozicionirani, najneomiljeniji i najnepopularniji političari. Kad bi se njih dvojica pojavili kao kandidati u takvom sustav, oni sami kao čelne osobe ne bi našli mjesto u Saboru", dodao je.
Olujić se osvrnuo i na izjavu ministra uprave Arsena Bauka o tome kako se, prema dosadašnjoj praksi Ustavnog suda i Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, glasači u dijaspori računaju u ukupan broj birača u Hrvatskoj. Po tom tumačenju, udruzi "U ime obitelji" bilo bi potrebno 452.613 potpisa za referendum.
"Siguran sam da je potrebno tu negdje oko 450.000 glasova, zbog toga što je to dosadašnja ustavna praksa, a Planinićev tim koji sjedi u pravnom stožeru udruge "U ime obitelji" zna čitati, u biti ne znam je li znaju čitati, jer u Ustavu jasno piše da je potrebno 10 posto od ukupnog broja birača u Republici Hrvatskoj, pri čemu se ne misli na one koji žive u RH, već na sve one koji su upisani u birački popis i glasuju u RH, kao kad je riječ o parlamentarnim izborima. Glasuje i dijaspora, i oni su upisani. Smatram da će ovoga puta Ustavni sud ostati pri tome da će za ovaj konkretni slučaj biti potrebno skupiti oko 450.000 potpisa", istaknuo je Olujić.
"Čudi to promjena stava kod gospođe Markić, koja je ovoga puta doživjela veliki neuspjeh, neovisno o tome što je išla protiv HDZ-a i SPD-a. Ona nije uspjela i nije skupila dovoljno potpisa, bez obzira na podršku drugih stranaka i Crkve u RH. Primjećujem kako je izostala velika doza oholosti i osornosti koju je imala nakon referenduma o ustavnoj definiciji braka. Ovoga puta nema onoga trijumfalizma, sada kod nje vidimo blago molećivi stav, iskazuje osjećaj samilosti i lažne skrušenosti. Ustavni sud ovoga puta neće promijeniti odluku", rekao je.
"Markić nema više što tražiti na političkom obzoru Hrvatske, njezin uspjeh je bio prolazan"
"Gospođa Markić je mnogo htjela i započela, ali ovoga puta se zaigrala. Igrala je na raspoloženje koje je polučila prvim referendumom. Ovoga puta njezin je pokušaj završio neslavno, a zahvaljujući ovakvom porazu ona neće naći mjesto u Saboru. Ne zaboravimo, glavna zadaća njezinog prijedloga je bila omogućiti preferencijalno glasovanje kako bi ljudi iz njezine udruge, možda kasnije i stranke, našli mjesto u Saboru", smatra Olujić.
"Zvijezda u usponu, Željka Markić, postaje zvijezda repatica, nakon ovog neuspjeha koji će joj se odbiti o glavu, postat će i zvijezda padalica na hrvatskom političkom nebu. Ona nema više što tražiti na političkom obzoru Hrvatske, njezin uspjeh je bio prolazan. Cijela stvar koju je propagirala možda i nije loša, ali najgore što joj se dogodilo, a govorim to kao stručnjak koji se bavio tim područjem, bilo je to što nije stala samo na preferencijalnom glasovanju. Cijeli takav neki paket s mjerama, to je krivo. Čudim se da su stručnjaci s Pravnog fakulteta u Zagrebu sudjelovali u formiranju njezinog referendumskog pitanja. Uz to, tražila je i neprihvatljive mjere. Spuštanje izbornog praga, što bi rezultiralo razmrvljivanjem i minoriziranjem hrvatske političke scene i parlamentarizma jer bi mnoge strančice i stranke ulazile u parlament, a tu je i zabrana predizbornog koaliranja, što je za hrvatske prilike neprihvatljivo jer je hrvatski parlamentarizam i višestranački sustav još u povojima", upozorio je Olujić.
"Ustav treba određivati samo izborna načela, kao što su broj zastupnika te temeljna načela, a izborni sustav mora biti propisan zakonom, organskim zakonima, kroz potvrdu natpolovične većine u Saboru. Sve se to moglo drukčije odraditi izmjenom izbornog zakonodavstva, prihvaćanjem mješovitog izbornog sustava, kombinacijom ideja iz sad već propalog prijedloga o referendumu. Kombinacijom elemenata iz postojećeg izbornog zakona, tako da se 60 zastupnika bira sa stranačkih lista, prema razmjerno proporcionalnom izbornom sustavu, a 60 zastupnika u izbornim jedinicama primjenom većinskog izbornog sustava", zaključio je Olujić.