Referendum protiv pohlepnih kapitalista: 65 posto Švicaraca reklo "ne" ograničavanju menadžerskih plaća

Foto: juso.ch

ŠVICARCI su na referendumu glasali protiv ograničavanja menadžerskih plaća. Dnevni list Blick javlja da je protiv ove inicijative bilo 65 posto birača koji su glasali na referendumu.

"Prvi rezultati pokazuju da smo izgubili. Razočarani smo ovim porazom, ali uvjereni smo da je intenzivna javna rasprava Švicarskoj učinila dobro. Mnogo ljudi u ovoj zemlji želi pravedniju raspodjelu dohotka", poručila je putem Facebooka Inicijativa 1:12.

"Danas smo izgubili, ali to neće uvijek ostati tako. Gospodarski sustav temeljen na astronomskim plaćama i financijskim špekulacijama neće imati budućnost. Naš put je započeo", poručili su iz inicijative, te zahvalili svima koji su ih podržavali i sudjelovali u njihovoj kampanji.

Nisu prošle ni druge dvije referendumske inicijative o kojima su se Švicarci danas izjašnjavali. 60 posto birača glasalo je protiv poskupljenja vinjeta, a 58 posto birača bilo je protiv prijedloga da se roditeljima koji se sami brinu o maloj djeci daju porezne olakšice. Naime, Švicarci imaju pravo na porezne olakšice ako plaćaju vrtić ili dadilju, ali ne i ako sami čuvaju svoju djecu.

No, najveću pozornost izazvao je referendum o ograničavanju plaća menadžera. Inicijativu "1:12 za Fair Pay" pokrenula je mladež Švicarske socijalističke stranke i iskoristivši švicarski model izravne demokracije prikupila 100.000 potrebnih potpisa za referendum. Inicijativa polazi od ideje da nitko u jednoj kompaniji ne bi smio zaraditi više u jednom mjesecu nego netko u cijeloj godini.

Prikupljanje potpisa za referendum počelo je još u jesen 2009. godine, a "Inicijativa 1:12" uspješno je registrirana u travnju 2011. godine. Budući da su parlament i savezna vlada predlagali da se inicijativa odbije, rasprava o ovom prijedlogu krenula je tek nakon dvije godine.

Vladajući i velike tvrtke protiv

Vlada se odlučno protivila ovom prijedlogu jer bi po njoj on umanjio fiskalne prihode zemlje i mogao razuvjeriti strane tvrtke da se ondje nastane.

Velike tvrtke također su pokrenule široku marketinšku kampanju u kojoj naglašavaju da bi prihvaćanje inicijative moglo izazvati odljev kapitala iz Švicarske i da se radi o napadu na prosperitet i slobodu.

"Došlo je vrijeme za smanjivanje nejednakosti"

Po sustavu izravne demokracije u Švicarskoj, građani mogu zatražiti održavanje referenduma pod uvjetom da dobiju najmanje 100.000 potpisa birača koji je podržavaju.

Autori inicijative željeli su na ovaj način odrediti granicu plaćama najviših menadžera i natjerati tvrtke na povećanje najnižih plaća.

U izdanju od subote, švicarski dnevnik Le Temps piše da je "došlo vrijeme za smanjivanje nejednakosti, stvarnih ili onih koje se tako doživljavaju".

Švicarske korporacije svoje menadžere trenutno plaćaju darežljivije od bilo koje druge europske zemlje

Dijelu stanovništva zasmetali su ekscesi u plaćama preplaćenih velikih vlasnika multinacionalnih kompanija u Švicarskoj. Švicarske korporacije svoje menadžere trenutno plaćaju darežljivije od bilo koje druge europske zemlje.

U farmaceutskom divu Rocheu izvršni direktor ima plaću 236 puta veću od minimalne u kompaniji. Raspon u Nestleu iznosio je prije dvije godine 1:73, a u Novartisu 1:266.

U Credit Suisse 2010., usred financijske krize, direktor Brady Dougan zaradio je 90 milijuna švicarskih franaka (72 milijuna eura) ili 1.812 puta više od najslabije plaćenog zaposlenika banke.

Velika razlika u plaćama

Gospodarski i istraživački odjel ETH Zürich (KOF) proveo je studiju koja je pokazala da bi mjerom ograničenja plaća bilo zahvaćeno 1.200 kompanija. Veliki dio njih nalazi se u financijskom, trgovinskom i sektoru osiguranja. Plaće 4400 osoba koje najviše zarađuju bile bi smanjene za 1,22 milijarde eura.

Tijekom posljednjeg desetljeća razlika u plaćama konstantno je rasla. Plaće vodećih osoba u bankarskom sektoru, osiguravajućim kućama i velikim internacionalnim sektorima probile su sve barijere, dok s druge strane veći dio švicarske populacije nije bio te sreće. Njihove plaće jedva da su se povećale u posljednjem desetljeću. Oni koji su imali najmanja primanja doživjeli su smanjenje kupovne moći unatoč povećanju plaće od pet posto. Za stotine tisuća građana njihove plaće nisu dovoljne za plaćanje računa, a nemaju ni nikakvu uštedu.

U periodu od 2000. do 2010. godine plaće osoba s visokim primanjima doživjele su rast od 19 posto. Taj rast nije zaustavila niti ekonomska kriza 2008. godine te se rast nastavlja i danas. Iako je banka UBS prijavila gubitak od 2,5 milijardi franaka za 2012. godinu uredno su isplatili bonuse u istom iznosu.

Bogati kontroliraju sve

Jedan posto najbogatije populacije u Švicarskoj kontrolira nevjerojatnih 39 posto ukupnog bogatstva zemlje. 10 posto najbogatijih posjeduje 74 posto bogatstva, dok preostalih 90 posto kontrolira samo 26 posto. Od 1989. godine bogatstvo 300 najbogatijih Švicaraca povećalo se pet puta i s 86 milijardi franaka naraslo je na 449 milijardi.

Ove brojke prikazuju da je drastična razlika u plaćama veliki problem u društvu. Čak i da se prihvati prijedlog inicijative taj fenomen se ne bi promijenio niti bi se stalo na kraj društvenoj nejednakosti koja je duboko ukorijenjena.

"Umjesto podržavanja slobode interesa kapitalista, ekonomija mora biti organizirana kako bi doprinijela cijelom društvu. No, taj cilj moraju podržati sve stranke u parlamentu. Neslaganje unutar političkog establišmenta kada je u pitanju inicijativa 1:12 pokazuje neslaganje oko najbolje metode za stabiliziranje kapitalističke vladavine. Oni koji su za inicijativu 1:12 vjeruju kako se ogorčenom narodu nekada mora i popustiti dok oni koju se protive inicijativi 1:12 smatraju kako bi ovo popuštanje dovelo do novih prohtjeva te da je najbolje da im se ne da ništa", piše World Socialist Web Site.