Grafika: Index (Foto: Guliver image/Getty images)
Hrvatska je, uz Sloveniju, jedina zemlja s prostora bivše Jugoslavije u kojoj je prosječna plaća veća od 500 eura.
Prosječna plaća u Hrvatskoj u srpnju je bila 728,92 eura, navodi agencija.
U Crnoj Gori prosječna je plaća u srpnju bila 473 eura, u BiH 423,87, te u Srbiji 381,26.
Ovi podaci pokazuju da su među zemljama bivše Jugoslavije zadržane znatne ekonomske razlike.
U Sloveniji najveće plaće i BDP po stanovniku
Slovenija je najuspješnija i kada se pogledaju drugi pokazatelji. Slovenski BDP po stanovniku iznosi 22,7 tisuća dolara, odnosno ukupno 46,8 milijardi dolara. Nezaposlenost je relativno niska – 10,1%, a od ukupno 2,05 milijuna Slovenaca, čak ih 900 tisuća radi.
Hrvatska, koja je po kriteriju plaće druga među zemljama bivše Jugoslavije, ima znatno niži BDP po stanovniku u odnosu na Sloveniju te on iznosi 13,5 tisuća američkih dolara a njegova ukupna vrijednost je 58,0 milijardi dolara. Nezaposlenost se kreće oko 17% dok na ukupno 4,2 milijuna stanovnika radi samo 1,5 milijuna.
Crna Gora, koja je treća po visini plaća ima BDP po stanovniku od 7,02 tisuće dolara odnosno ukupno 4,3 milijarde dolara. Nezaposlenost u Crnoj Gori iznosi oko 15 posto, a ukupno stanovništvo je oko 600 tisuća ljudi.
U Makedoniji i BiH najviše nezaposlenih
Bruto društveni proizvod po stanovniku Bosne i Hercegovine iznosi 4,5 tisuća dolara, odnosno ukupno 17,8 milijardi dolara. Nezaposlenost iznosi visokih 27% radno aktivnog stanovništva, a ukupna populacija je 3,8 milijuna.
Srbija ima BDP po stanovniku u iznosu od 5,9 tisuća dolara što je ukupno 42,5 milijardi dolara. Nezaposlenost iznosi 21 posto radno aktivnog stanovništva, a ukupna populacija je 7,1 milijun stanovnika.
Makedonija u kojoj su plaće najniže ima BDP po stanovniku od 4,9 tisuća dolara ili ukupno 10,2 milijarde dolara. Na iznos plaća vjerojatno utječe i vrlo visoka nezaposlenost od čak 30% radno aktivnog stanovništva. Makedonija ima 2,07 milijuna stanovnika.
Zanimljivo je da bogatije zemlje imaju i veći javni dug u odnosu na BDP (podaci za 2013) pa je tako slovenski javni dug iznosio 73% BDP-a, javni dug Srbije 65,7% BDP-a, Crne Gore 56,8%, Hrvatske 59,7%, BiH 42,7% dok je taj omjer najniži kod Makedonije te iznosi samo 35,7% BDP-a.
Države bivše Jugoslavije dužne 130 milijardi eura
Prema izračunu ekonomskih stručnjaka iz BiH, kako piše portal Indikator, države nastale nakon raspada Jugoslavije danas imaju vanjski dug veći od 130 milijardi eura (180 milijardi dolara) dok je prije rata, odnosno 1991. godine, dug Jugoslavije iznosio 11 milijardi eura (15,6 milijardi dolara).
Ekonomski stručnjaci u BiH naglašavaju da to ne oslikava pravo stanje jer vrijednost američkog dolara danas nije ista kao prije 25 godina. Ali slažu se da je javni dug zemalja bivše Jugoslavije danas više od pet puta veći nego što je bio pred raspad zemlje, piše portal Indikator.ba.
BDP šest država bivše Jugoslavije na sličnoj razini kao i 1991.
Također, ekonomisti upozoravaju da je ukupan iznos BDP-a svih šest novih država, odnosno Slovenije, Hrvatske, Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, realno približno isti ili nešto manji nego što je to bio 1991. godine.
Vanjski dug bivše Jugoslavije od oko 11 milijardi eura raspoređen je tako da je Srbija naslijedila 36,5 posto ili oko četiri milijarde eura, Hrvatska je preuzela 28,5 posto ili oko tri milijarde eura, zatim Slovenija oko 16,4 posto ili 1,8 milijardi eura, dok je BiH imala obavezu vratiti milijardu i pol eura ili 13,2 posto. Najmanje duga preuzela je Makedonija, svega 621 milijun eura.
Uvjerljivo najzaduženija zemlja bivše Jugoslavije u apsolutnom iznosu je Hrvatska, čiji vanjski dug iznosi 54 milijarde eura. Slijedi Slovenija s 42 milijarde eura, Srbija s 26 milijardi eura, Makedonija sa 5,5 milijardi eura, a na začelju liste su Bosna i Hercegovina sa 3,9 milijardi eura i Crna Gora sa 1,6 milijardi eura.