Ilustracija: iCapital
EUROSTAT je prije par dana objavio da je godišnji rast troškova rada povećan za 1,4% u eurozoni i 1,2% u EU28.
Što se tiče Hrvatske, negativni trendovi na tržištu rada, su doveli do smanjenja stope rasta troškova rada (mjerenih bruto plaćom) koja je još uvijek pozitivna, ali je u drugom kvartalu 2013., prvi put u više godina doživjela pad od 0,6%. I po ovom pokazatelju spadamo u samo dno EU.
Gledano kao poticaj ulaganjima, smanjenja troškova rada (ili barem stope njihova rasta) može promatrati kao pozitivnu komponentu, iako bi smanjenje trebalo biti znatno veće da bi imalo većeg utjecaja. Unutar EU ova mjera može poslužiti i kao usporedba uspješnog nošenja zemalja s krizom, smatraju analitičari iCapitala.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u Hrvatskoj je potkraj veljače bilo evidentirano 384.376 nezaposlenih, što znači da je nezaposlenost povećana za 1,6% u odnosu na siječanj iste godine, odnosno 2,4% u usporedbi s veljačom 2013. Od kraja veljače do danas registrirano je 4.476 manje nezaposlenih osoba. Ipak, radi se o sezonskom trendu koji je poznat i očekivan već godinama.
Zanemari li se sezonska komponenta, registrirana nezaposlenost u Hrvatskoj je već godinama u porastu i na kraju veljače je iznosila 22,8%. Djelatnost s najvećim kretanjem zaposlenosti bila je prerađivačka industrija, iz koje je izašlo najviše novih nezaposlenih, ali i ušao najveći broj novozaposlenih. Gledano prema dobnoj strukturi, najviše nezaposlenih (25,4%) čine osobe od 25 do 34 godine.
Kao važniji makropokazatelj od registrirane stope nezaposlenosti Eurostat gleda udio zaposlenih u radno sposobnom stanovništvu. Prema podacima za treći kvartal 2013., taj udio za Hrvatsku iznosi iznimno malenih 50,2%. Od ostalih zemalja EU, lošiji pokazatelj ima samo Grčka. Gledano kroz vremenski period, i taj pokazatelj u Hrvatskoj pokazuje pogoršanje, uz povremene poraste uzrokovane sezonskim zapošljavanjem.