Foto: orah.hr
PROŠLOG tjedna javnosti su svoj rad u Europskom parlamentu predstavili hrvatski zastupnici te otprilike najavili čime će se baviti u svom mandatu. Jedan od njih je i zastupnik ORAH-a Davor Škrlec koji Škrlec se u svom petogodišnjem mandatu planira zalagati za promicanje svih segmenata održivog razvoja i postpunog prijelaza na cirkularnu ekonomiju, a sve u svrhu smanjenja nezaposlenosti i otvaranja zelenih radnih mjesta na lokalnoj razini.
Rusija u Ukrajini, kao Srbija u Hrvatskoj
Europska unija napokon je napravila ono što je propustila kada se radilo o Hrvatskoj prije 20 godina - tu odlučnost da ne reagira nasilno, ulaskom u nekakav oružani sukob s Rusijom, nego da tim signalom, da dva parlamenta istovremeno potpisuju rezolucije o tome da Ukrajina dobiva šansu da se pridruži EU, šalje zapravo jasnu poruku i građanima Ukrajine ali isto tako i građanima i politici u Rusiji“, kaže Škrlec koji vuče paralelu i s Hrvatskom: ističe kako se Rusija uplela u rat u Ukrajini na gotovo isti način kao i Srbija u našoj zemlji. No, naglašava, da je rat uvijek skupo voditi pogotovo kad je riječ o ekonomskoj situaciji, odnosno resursima koje pojedina zemlja ima.
Eu mora izdržati pritiske
„Rusija da bi mogla financirati svoj redovni državni pogon mora imati kontinuirane prihode, a njeni kontinuirani prihodi su se i do sada oslanjali na izvoz energije. Ne radi se samo o plinu, nego i o ugljenu kojeg izvoze u neke članice Europske unije. Oni nemaju alternativni izvoz plina, dakle vi ga morate negdje skladištiti ili prodavati. I oni će vjerojatno ucjenjivati, no stvar je da Europska unija mora malo izdržati te pritiske, a to se već nazire kroz ovaj projekt zajedničke energentske unije Europe gdje se želi ojačati pozicija EU u smislu da nemamo pojedinačno pregovaranje država članica ili njihovih kompanija s Gazpromom npr., nego da postoji jedinstveni ugovor“, kaže Škrlec i smatra da je to stvar koja se mora riješiti u narednim godinama. Ipak, svjestan je da se to vjerojatno neće svidjeti nacionalnim vladama budući da će se neke ingerencije oko energetske politike iz nacionalnih parlamenata i vlada morati preseliti u Bruxelles i u EP.
Uvoz ugljena zbog termoelektrana
Inače, Škrlec uskoro planira poslati i pismo predsjedniku Republike Ivi Josipoviću. Objašnjava kako Europa ulazi u jedan novi model cirkularne ekonomije jer želi imati energetski učinkovitiju industriju, odnosno koristiti energiju iz obnovljivih izvora ili okolišno prihvatljivijih. Također, kaže Škrlec, želi učinkovitije gospodariti sa sirovinama za proizvodnju visoke tehnologije.
„I skretanje Hrvatske u smjeru da je ona zapravo jedina članica EU koja planira kroz ove termoelektrane na ugljen povećati proizvodnju električne energije za dvostruko, a druge sve idu u smjeru da povećavaju postotak proizvodnje iz obnovljivih izvora, ispada kao da Hrvatska nije članica Europske unije, dakle, nije u smjernicama dosadašnje energetske politike. Ako idemo gledati smjernice koje će imati energetska unija, onda pogotovo nije“, smatra zastupnik koji objašnjava da mu je namjera na jedan građanski način i političkim djelovanjem kroz Parlament, budući da će to pismo supotpisati zastupnici EP, a nada se i hrvatski zastupnici, da predsjednik Republike svojim autoritetom djeluje na Vladu da promijeni energetsku politiku Hrvatske u smislu da kroz obnovljive izvore i energetsku učinkovitost povećava lokalno zapošljavanje, a smanji ovisnost o uvozu energije.
„Jer za te termoelektrane mi ćemo morati uvoziti ugljen, mi ga nemamo“, ističe Škrlec.