Foto:
Srbija želi to zaboraviti
Naime, u srijemskom selu Hrtkovci 6. svibnja 1992. u nazočnosti Vojislava Šešelja javno su čitani popisi s imenima "nepodobnih" mještana, uglavnom Hrvata. Hrtkovci su tada postali simbol protjerivanja Hrvata iz Vojvodine.
DW podsjeća da je u Srbiji bio pokrenut samo jedan kazneni postupak vezan za slučaj Hrtkovci, i to protiv, sada već pokojnog, bivšeg predsjednika Mjesne zajednice Hrtkovci Ostoje Sibinčića. I taj postupak je okončan oslobađajućom presudom.
"Srbija to želi zaboraviti i službena politika se svim silama trudi da se to zaboravi. Hrtkovci i cjelokupno iseljavanje i protjerivanje iz Srijema i Vojvodine je zločin bez kazne i to će tako ostati", kaže Đorđe Subotić predsjednik Vojvođanskog kluba koji je jedna od rijetkih nevladinih organizacija koja svake godine uporno podsjeća na protjerivanje katolika iz Vojvodine.
Na pada im na pamet isprika
Subotić smatra da bi Skupština Srbije morala donijeti deklaraciju u kojoj bi se ispričala protjeranim Hrvatima i pozvala ih makar simbolično da se vrate svojim kućama, ali ne vjeruje da će se to ikada i dogoditi.
"Sadašnjoj vlasti ne pada na pamet da se ispriča nedužnim Hrvatima koji su bili nevina žrtva rata koji Srbija nije vodila. Nažalost, nama samo preostaje da se sjećamo tih ružnih trenutaka i da stvarno mislimo da se to više nikada neće ponoviti", kaže Subotić za DW a podsjeća se kako se pred Haškim sudom vođi srpskih radikala Vojislavu Šešelju između ostalog sudi i za protjerivanje Hrvata iz Vojvodine.