Slovenija usporava privatizaciju

Foto: Hina

NOVOM strategijom privatizacije državne imovine slovenska vlada usporit će prodaju svog vlasničkog portfelja, a kao strateška poduzeća u kojoj država mora ostati većinski vlasnik među ostalim odrediti najveća osiguravajuća društva, farmaceutsko poduzeće Krka i najveću energetsku kompaniju Petrol, piše u petak ljubljanski dnevni list "Dnevnik" pozivajući se na izvore u vladi.

> Dramatičan pad popularnosti vlade Mire Cerara

Jedan od razloga za usporavanje privatizacije su negativne reakcije koje je ovog tjedna izazvala prodaja ljubljanskog Žita hrvatskoj Podravci. Protiv toga su na sjednici vlade u srijedu prosvjedovali ministar poljoprivrede Dejan Židan i ministar gospodarstva Zdravko Počivalšek, navodi "Dnevnik". Cerarova vlada zato priprema i novi zakon o preuzimanju poduzeća, kako bi se spriječilo da slovenska poduzeća kupuju financijski slabiji investitori pomoću kredita, što se je u prošlosti već događalo, navodi "Dnevnik".

Ministarstvo financija predložilo je plan po kojemu bi ubuduće u ključnim poduzećima država zadržala većinski portfelj, o čemu u konačnici mora odluku donijeti parlament.

Lista strateških investicija

Tako se, navodi list, na listi strateških investicija države sada nalaze osiguravajuće društvo Triglav, Luka Koper, Pošta Slovenije, Modra zavarovalnica - osiguravajuće društvo javnih službenika, ali i cjelokupna energetika, Slovenske željeznice i državni koncesionar za autoceste DARS.

Iz vlasništva ljubljanskog Petrola, čije dionice kotiraju na burzi pa postoji opasnost da strani investitori u njemu steknu značajnije udjele, država bi se bila spremna povući samo u slučaju da tvrtka pristane izdvojiti plinsku infrastrukturu i strateški važna skladišta nafte u Serminu na slovenskoj obali, navodi ljubljanski list.

Drugi val privatizacije državne imovine navodno bi uslijedio oko 2020. godine, nakon financijskog restrukturiranja poduzeća kojima upravlja država, ali se inzistira na tome da energetika, koja predstavlja većinu oko 10 milijardi eura vrijednog državnog portfelja, i dalje ostane u domaćim rukama.

No, vlada predviđa da je energetska poduzeća potrebno temeljito financijski restrukturirati, s ciljem da ostvaruju godišnju dobit od stotinjak milijuna eura, nasuprot sadašnjoj situaciji kad posluju s gubitkom koji će se povećati nakon što počne raditi neprofitabilna nova termocentrala na domaći ugljen TEŠ 6, u koju je investirano 1,4 milijarde eura, navodi "Dnvnik".

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.